U sustav mentalne skrbi nužno uključiti 'suradnike po iskustvu'

U središtu konferencije Proživljeno iskustvo i QualityRights program Hrvatska postignuća i izazovi, održane u četvrtak u organizaciji HZJZ-a, bilo je uključivanje 'suradnika po iskustvu', peer stručnjaka, u sustav mentalnog zdravlja.

Na skupu je predstavljen i priručnik posvećen radu peer stručnjaka, a glavna poruka bila je da iskustveno znanje i suradnici po iskustvu trebaju postati sastavni dio prevencije, liječenja i skrbi u zajednici.

U ime ministrice zdravstva Ivana Portolan Pajić istaknula je potrebu za većim brojem psihologa i psihijatara, snažnijim povezivanjem zdravstvenog i socijalnog sustava, razvojem usluga u zajednici i integracijom peer stručnjaka.

Govorila je i o važnosti mentalnog zdravlja mladih i starijih te izrazila očekivanje da će mobilni timovi u Hrvatskoj biti dostupni do 2030. 

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorila je da se nakon incidenata javni diskurs, kao i odgovor institucija, fokusira isključivo na penalni sustav. "Zatvorimo sve i bacimo ključ pa će zajednica biti sigurna. Znamo da to nije tako", rekla je.

- Ono o čemu trebamo puno više voditi računa je prevencija i destigmatizacija, dodala je te istaknula da osobe s duševnim smetnjama u pravilu nisu opasne za društvo i trebaju pomoć i podršku društva. Glas peer stručnjaka, naglasila je, nije dovoljno samo čuti, nego ga treba ugraditi u prakse, propise i politike. 

Na opterećenje sustava upozorio je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak. Mentalni poremećaji čine oko pet posto ukupnog tereta bolesti u Hrvatskoj, godišnje se bilježi više od 30.000 hospitalizacija te oko 900.000 bolničkih dana, a gotovo dvije trećine hospitalizacija odnose se na radno aktivno stanovništvo.

Reforma mentalnog zdravlja nije samo klinički cilj. To je javnozdravstveni imperativ i obveza prema ljudskim pravima, poručio je nazivajući formalno uključivanje 'peer workera' transformativnim korakom koji donosi neprocjenjiv uvid, empatiju i nadu.

Danijela Štimac-Grbić: U rehabilitacijskom timu Klinike Vrapče zaposlena prva 'peer workerica'

Dr. Ledia Lazeri, regionalna savjetnica za mentalno zdravlje Regionalnog ureda WHO-a za Europu, upozorila je da jedna od šest osoba u europskoj regiji živi s mentalnim poremećajem, dok jedna od četiri osobe s psihozom ne prima liječenje. Više od 120.000 ljudi godišnje umire od suicida, a za mentalno zdravlje izdvaja se oko dva posto zdravstvenih proračuna.

Stigmu je izdvojila kao jednu od najvećih prepreka promjeni politika, transformaciji usluga i ulaganjima u prevenciju.

Danijela Štimac-Grbić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a, podsjetila je da Hrvatska QualityRights provodi od 2019., a edukacija je uključena u kolegij socijalne medicine Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Potrebno je educirati i liječnike i drugo zdravstveno osoblje, ali i nezdravstveno osoblje koje radi s osobama koje imaju psihosocijalne izazove. 

- Visoka stigma razlog je da se osobe ne javljaju u zdravstveni sustav na vrijeme, da se bolest ne prepoznaje na vrijeme i da se rizici ne prepoznaju na vrijeme, upozorila je. 'Peer workere' opisala je kao stručnjake po iskustvu koji mogu ponuditi ono što stručnjak bez proživljenog iskustva ne može neposredno razumijevanje i nadu u oporavak. U rehabilitacijskom timu Klinike Vrapče već je zaposlena prva 'peer workerica'.

Prije pet godina, navela je Štimac-Grbić, oko 80 posto ljudi koji su tražili psihijatrijsku pomoć dolazilo je preko hitnog bolničkog prijema, kada je stanje već ozbiljno eskaliralo. Danas se ljudi češće javljaju u ranijim fazama, no osobe s mentalnim poremećajima u Hrvatskoj i dalje ostaju u bolnicama dulje od prosjeka EU-a, ponajprije zbog nedovoljno razvijene skrbi u zajednici.

Konferencija je održana uz potporu Svjetske zdravstvene organizacije.