Ugrizi i ubodi u prirodi: Kako prepoznati opasne simptome?

Ubodi i ugrizi životinja najčešće se događaju tijekom toplijih mjeseci, kada više boravimo u prirodi. Iako su u većini slučajeva bezazleni, ponekad mogu izazvati ozbiljnije zdravstvene probleme - od alergijskih reakcija do trovanja zmijskim otrovom. 

Stručnjaci zato upozoravaju da je važno znati prepoznati simptome i pravilno reagirati.

Trebamo li se bojati bjesnoće ako nas ugrize neka divlja životinja?

Jedno od pitanja koje mnoge brine nakon ugriza divlje životinje jest postoji li opasnost od bjesnoće. 

Prema riječima veterinara Zorana Čička, Hrvatska danas ima povoljan epidemiološki status.

- U zadnje vrijeme se manje bojimo bjesnoće. Imamo sreću da smo postali zemlja slobodna od bjesnoće. Od 2021. smo stekli taj status. Ne možemo baš reći da je naša okolina potpuno sigurna, jer se zemlje iz naše okoline još uvijek bore s tom bolešću, objašnjava Čičak.

Dodaje kako je važan dio prevencije i dalje cijepljenje pasa. 

- Veterinarska struka i dalje provodi obavezno cijepljenje svih pasa starijih od tri mjeseca. Upravo je to jedan od načina smanjenja rizika da se bolest ponovno pojavi, kaže. 

Osim toga, važnu ulogu ima i oralna vakcinacija divljih životinja. 

- Naši kolege provode i oralnu vakcinaciju lisica i čagljeva, što je uvelike doprinijelo tome da danas imamo status zemlje slobodne od bjesnoće, dodaje.

Kako prepoznati simptome alergijske reakcije na ubod pčela, osa ili stršljenova?

No, opasnost u prirodi ne dolazi samo od ugriza životinja. 

Ubodi pčela, osa i stršljena kod nekih ljudi mogu izazvati ozbiljne alergijske reakcije.

Infektologinja Vedrana Terkeš ističe da su simptomi teže alergijske reakcije uglavnom vrlo uočljivi. 

- Kada nastupe teški simptomi, teško ih je ignorirati. Ono na što osobe svakako trebaju pripaziti su difuzni osip po cijelom tijelu, simptomi gušenja, otečenost u području glave, vrata ili jezika, pojašnjava.

Uz to se mogu javiti i drugi simptomi poput kašlja, nemogućnosti govora, vrtoglavice ili povraćanja. 

- To su već ozbiljnije kliničke slike, zbog kojih ljudi u pravilu potraže žurnu medicinsku pomoć, dodaje Terkeš.

Što učiniti pri ugrizu zmije otrovnice?

Posebnu nelagodu kod mnogih izaziva i susret sa zmijama, osobito ako je riječ o otrovnici. 

U takvoj situaciji najvažnije je ostati smiren i izbjeći postupke koji mogu pogoršati stanje.

- Ni u kojem slučaju ne treba sisati otrov niti podvezivati mjesto ugriza. Znanost je pokazala da to može napraviti više štete nego koristi, upozorava Terkeš.

Najvažnije je, kaže, odmah pozvati pomoć. 

- Ako ste sami ili s nekim u pratnji, prvo treba nazvati žurne službe na 112. Nakon toga je vrlo važno što manje se kretati i nikako ne trčati. Ako se morate pomaknuti, treba hodati polako i uz pauze, savjetuje.

Preporučuje i imobilizaciju zahvaćenog dijela tijela ako je to moguće, dok se čeka dolazak hitnih službi. 

- Najvažnije je ostati smiren i pozvati pomoć. Protuotrova ima, tako da nema bojazni da ćemo biti uskraćeni za terapiju, zaključuje.

Stručnjaci poručuju da većina susreta sa životinjama u prirodi prolazi bez posljedica, no poznavanje osnovnih simptoma i pravilnih postupaka može biti presudno u situacijama kada je potrebna brza reakcija.

Istine i mitovi o ugrizima i ubodima životinja

Iz mjesta ugriza zmije potrebno je isisati otrov – MIT

Potrebno je podvezivanje iznad mjesta ugriza zmije – MIT

Na svaki ubod ili opeklinu ne treba uvijek stavljati led – ISTINA

Urin i ocat pomažu kod opeklina meduze – MIT

Ranu od uboda ili ugroza dobro je dezinficirati rakijom – ISTINA/MIT možemo ako nema nikakvog drugog sredstva za dezinfekciju.