Prevencija bjesnoće: Nastavlja se cijepljenje lisica 'iz zraka'

U hladnjači u Zračnoj luci Osijek čuvaju se mamci za oralnu vakcinaciju lisica. U zrakoplove se unose neposredno prije leta, a zatim ih iznad područja koja su potencijalna staništa lisica, bacaju iz zraka.

Posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen je 2014., pa je Europska komisija prije četiri godine našoj zemlji dodijelila status zemlje slobodne od bjesnoće.

Za to je zaslužna i oralna vakcinacija lisica koja se provodi već punih petnaest godina – i to dvaput godišnje, kako bi se obuhvatila cijela populacija lisica, glavnog rezervoara te opasne bolesti. Upravo je u tijeku još jedna takva kampanja.

Mamci s cjepivom bacaju se iznad šuma i polja

U hladnjači Zračne luke Osijek čuvaju se posebno pripremljeni mamci za oralnu vakcinaciju lisica. Neposredno prije polijetanja, smještaju se u male zrakoplove koji ih potom izbacuju iznad nenaseljenih područja – upravo tamo gdje lisice obitavaju.

– Mamci imaju vrlo neugodan miris ljudima, ali su zato iznimno privlačni životinjama, objašnjava Ivana Lohman Janković, savjetnica u Sektoru za zdravlje životinja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

U sredini svakog mamca nalazi se blister s ružičastom tekućinom – cjepivom. Kad životinja zagrize mamac, probija blister, a vakcina ulazi u usta i preko sluznice ulazi u organizam, gdje potiče stvaranje imuniteta.

Godišnje se tijekom proljetne i jesenske kampanje u Hrvatskoj iz zraka izbaci oko 2,5 milijuna mamaca, što je otprilike 25 po četvornom kilometru.

Lisice se cijepe, ali sve ih je manje

Procjenjuje se da se ovom metodom uspješno cijepi čak 10 tisuća lisica, no njihov broj je u opadanju.

– Sve je više predatora, osobito čagljeva, koji istiskuju lisicu iz njezinih staništa, pojasnio je Antun Blažević, predsjednik Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije. Ističe da se vakcinacija provodi dva puta godišnje s jasnim razlogom - u proljeće kad lisice imaju mlade, a u jesen kad se pare.

Za bjesnoću nema lijeka, prevencija je jedini odgovor

Bjesnoća je akutna zarazna bolest središnjeg živčanog sustava, s gotovo stopostotnom smrtnošću kod životinja. Čovjek se može zaraziti ugrizom, ogrebotinom ili kontaktom sa slinom zaražene životinje.

– Iako imamo status zemlje slobodne od bjesnoće, i dalje je važno cijepiti jer postoje susjedne države koje još uvijek nemaju taj status. Postoji mogućnost da zaražene divlje životinje prijeđu granicu i ugroze našu faunu, upozorava veterinarka Dijana Lončar.

Dok kućne ljubimce i domaće životinje cijepe veterinari, oralna vakcinacija odnosi se isključivo na divlje životinje. Metoda je razvijena prije gotovo 50 godina u Švicarskoj i pokazala se kao jedini učinkoviti način iskorjenjivanja ove opasne bolesti.