Cvatu rododendroni u Lisičinama: Arboretum na Papuku vraća stari sjaj

Arboretum Lisičine u Virovitičko-podravskoj županiji, kod Voćina, najmlađi je od tri hrvatska arboretuma. Osnovan je prije šezdesetak godina, no zbog brojnih zasađenih biljnih vrsta bio je je jedan od najznačajnijih arboretuma u jugoistočnoj Europi. 

Nakon što je stradao u ratu i dosta toga je uništila divljač, taj arboretum uskoro bi trebao okrenuti novu stranicu. No ono što ovih dana posebno privlači pažnju posjetitelja je cvatnja predivnih rododendrona.

Proljeće je idealno vrijeme za posjet arboretumu. Cvjetna i koloritna raskoš rododendrona nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Čini se, kako im položaj ispod četinjača odgovara.

- Njihovu tajnu zapravo nitko ne zna, kako oni tako dobro kod nas uspijevaju. Mi mislimo da je to možda zbog zasjene četinjača koje onda kada im padaju iglice zakiseljuju tlo, ali ne možemo biti sto posto sigurni. Jako su divni, prekrasni i oni nam definitivno privlače najveći broj posjetitelja, rekla je Bojana Ardalić Filić, revirnica, Šumarija Voćin.

Namjeravaju ih još zasaditi. U Arboretumu Lisičine na obroncima Papuka imaju i najveću hrvatsku zbirku četinjača - borove, jele, smreke, ariše i cedrove. Nekada je bilo 1100 biljnih vrsta, no broj je prepolovljen. Rat, minska opasnost i divljač napravili su veliku štetu arboretumu, pa je on za javnost otvoren tek 2013. Sada im je prioritet ograditi cijeli vrt uz pomoć europskih fondova.

- U prvoj fazi izgradnje planirana je izgradnja ograde oko kompletnog arboretuma. Arboretum je površine 24 hektara. Nakon što se napravi ograda tada bi u suradnji sa šumarskim fakultetom krenuli u sadnju novih vrsta, kazao je Matija Cvekan, upravitelj Šumarije Voćin.

Kada je sve zeleno i rascvjetano, Arboretum Lisičine omiljeno je odredište planinara, te škole u prirodi. 

- Na primjer, smreka. Kod nje raste plod, visi s grane, a kod jele sjedi na grani, pokazuje Nikolas Barišić, učenik Tehničke škole u Virovitici.

- Posebno mi se svidjela Pančićeva omorika, naša endemska vrsta i jako mi je lijepa vrsta, rekao je Demian Jurić, učenik Tehničke škole u Virovitici.

- To je učenje temeljeno na radu gdje djeca kroz različite vidove aktivnosti, dakle od sakupljanja, od gledanja, od opipa na neki način stječu znanje o biljkama, istaknuo je Dino Davidović, ravnatelj Tehničke škole u Virovitici.

Šetnjom kroz ovu zelenu knjigu u prirodi, autohtoni i egzotični dio, mogu se pronaći i prave botaničke dragocjenosti poput kineskog plutokorog hrasta, transkavkaske breze ili neobičnog Kulterijevog bora. Idućih godina bit će zanimljivo vidjeti što će saditi stručnjaci kako bi arboretumu vratili sjaj koji zaslužuje.