Spomenik koji je preživio ratove i režime, ali ne i birokraciju

Među najznačajnijim spomenicima najave hrvatske moderne je Umirući vojnik Roberta Frangeša Mihanovića. 2022. godine odvezen je na restauraciju i od tad se nalazi u dvorištu Muzeja likovnih umjetnosti. 

Struka se zalaže da bude vraćen na prvobitnu lokaciju gdje je postavljen davne 1898.godine.

"Umirućeg vojnika" u spomen na poginule pripadnike 78. Šokčevićeve pukovnije u austro pruskom ratu dali su izraditi preživjeli vojnici. 1898. godine postavljen je na ulazu u Pukovnijski vrt, danas Perivoj kralja Tomislava. Riječ je o prvoj impresionističkoj skulpturi u hrvatskoj umjetnosti. 

- Taj spomenik ocrtava cijelu povijest. Od kraja 19., pa sve do danas jer on je proveo više na svim drugim mjestima nego na mjestu kojemu je bio namijenjen, kazao je Eduard Hudolin, ravnatelj Muzeja likovnih umjetnosti.

- Naime poslije Prvog svjetskog rata je bio uklonjen, pa je i preživio okolnosti i Drugog svjetskog rata i ponovno se vratio na inicijativu dr. Antuna Bauera koji ga je s Jelačićem čuvao u podrumu Gliptoteke u Zagrebu, rekao je Grgur Marko Ivanković, Muzej Slavonije.

Potom je vraćen u Osijek, u tada tek osnovanu Galeriju likovnih umjetnosti gdje je proveo desetljeća, da bi sredinom devedesetih bio postavljen u Parku kralja Držislava.

Krajem 2022. odvezen je na restauraciju. Mišljenje je struke i preporuka UNESCO-a, da mora biti vraćen na svoje prvobitno mjesto.

No to se nije dogodilo.

- Tada se stvorila kao zapreka jedan zakon još iz 1971. godine da se na tu poziciju, u taj park ne može ništa staviti dodatno, osim spomenika koji je bio tamo, istaknuo je Hudolin.

U međuvremenu su Osječko-baranjska županija i Grad Osijek naručili i stručnu podlogu za očuvanje perivoja gdje je predviđena mogućnost vraćanja spomenika na prvobitno mjesto bez zahvata u parkovnu arhitekturu. 

Čeka se zahtjev grada. Dok se to ne dogodi, Umirući vojnik ostaje u dvorištu Muzeja čekajući povratak.