Vrućina, bolesti, onečišćenje: Kako klimatske promjene utječu na zdravlje

Ekstremne vrućine, zagađenje zraka i širenje smrtonosnih zaraznih bolesti samo su neki od razloga zbog kojih je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klimatske promjene nazvala najvećom zdravstvenom prijetnjom čovječanstvu. 

- Globalno zatopljenje mora se ograničiti na 1,5 stupanj Celzija da bi se izbjegao katastrofalan utjecaj na zdravlje i spriječili milijuni smrti povezanih s klimatskim promjenama, upozorava WHO.

No prema trenutačnim nacionalnim planovima za smanjenje emisije ugljika svijet je na putu da se u ovom stoljeću zagrije do 2,9 stupnjeva, objavio je prošli tjedan UN.

Premda nitko neće biti potpuno pošteđen utjecaja klimatskih promjena, stručnjaci očekuju da će najugroženiji biti djeca, žene, stariji, migranti i ljudi u manje razvijenim zemljama koje zapravo emitiraju najmanje stakleničkih plinova. 

Ekstremna vrućina

Općenito se očekuje da će ova godina biti najtoplija otkako postoje mjerenja. A kako se svijet nastavlja zagrijavati, očekuju se još češći i intenzivniji toplinski valovi.

Vjeruje se da je prošlog ljeta vrućina uzrokovala više od 70 tisuća smrti u Europi. Taj su podatak prošli tjedan iznijeli znanstvenici, revidirajući prethodnu brojku od 62 tisuće.

Diljem svijeta ljudi su prošle godine bili izloženi temperaturama opasnim po život u prosjeku 86 dana, prema izvješću objaljenom u časopisu Lancet.

Broj starijih od 65 godina koji su umrli od vrućine porastao je u razdoblju od 2013. do 2022. za 85 posto u odnosu zadnju dekadu prošlog stoljeća.

Nastavi li se planet ovako zagrijavati, do 2050. umrijet će ih čak pet puta više. Češće suše globalno će dovesti do više gladi.

U međuvremenu, ostali ekstremni vremenski događaji poput oluja, poplava i požara i dalje će prijetiti zdravlju ljudi diljem planeta.

Onečišćenje zraka

Gotovo 99 posto svjetske populacije udiše zrak koji premašuje smjernice WHO-a o onečišćenom zraku.

Zagađenje zraka uzrokovano emisijama fosilnih goriva svake godine ubije više od četiri milijuna ljudi, podaci su WHO-a.

Ono povećava rizik od bolesti dišnog sustava, moždanog udara, bolesti srca, raka pluća, dijabetesa i drugih zdravstvenih problema.

Štetu djelomično uzrokuju mikročestice PM2.5 koje su uglavnom iz fosilnih goriva. Ljudi udišu te sićušne čestice koje iz pluća mogu ući u krvotok.

No nisu sve vijesti loše: izvješće Lanceta pokazalo je da je broj smrtnih slučajeva od posljedica onečišćenja zraka uzrokovanog fosilnim gorivima pao za 16 posto od 2005. godine, uglavnom zbog nastojanja da se smanji utjecaj izgaranja ugljena.

Zarazne bolesti

Promjena klime znači da će se komarci, ptice i sisavci kretati izvan svojih staništa i tako povećati prijetnju širenja zaraznih bolesti.

Najviše bi, zbog klimatskih promjena mogle širiti bolesti koje prenose komarci - denga groznica, čikungunja, zika, virus zapadnog Nila i malarija.

Potencijal prijenosa samo denga groznice povećat će se za 36 posto uz zagrijavanje od 2 stupnja Celzija.

Oluje i poplave stvaraju vode stajaćice, a one su leglo komaraca i povećavaju rizik od nastanka bolesti koje se prenose vodom poput kolere, tifusa i dijareje.

Znanstvenici se boje i da bi sisavci koji zalutaju u nova područja mogli međusobno prenositi bolesti, potencijalno stvarajući nove viruse koji bi potom mogli prijeći i na ljude.

Mentalno zdravlje

Zabrinutost zbog budućnosti našeg planeta koji se zagrijava, među njezinim stanovnicima izaziva sve više tjeskobe, depresije, čak i posttraumatskog stresa, osobito u onih ljudi koji se otprije bore s tim mentalnim poremećajima, upozorili su psiholozi.

Zanimljivo je da su korisnici interneta u prvih 10 mjeseci ove godine u tražilici najviše upisivali pojam "klima".