Život koji (više) nije okružen tišinom

Svake godine u Hrvatskoj se rodi 35 do 50 gluhe djece. Svakom tom djetetu koje je kandidat za ugradnju umjetne pužnice bit će prema tzv. zlatnom standardu omogućeno da dobije ne samo jednu, nego obje pužnice, koje financira država sredstvima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Umjetna pužnica nije rezervirana samo za osobe kojima je gluhoća utvrđena u dječjoj dobi, nego i odrasle osobe zbog jačeg oštećenja sluha mogu biti kandidati za ugradnju pužnice. Takvih je u našoj zemlji dvadesetak, što znači da ukupno godišnje u Hrvatskoj trebamo od 120 do 130 umjetnih pužnica.

Ti su podaci najbolja najava velikih obljetnica koje su pred nama, a koje su važne ponajprije za sve one kojima je ugradnja pužnice vratila sluh bilo u dječjoj ili u odrasloj dobi, važne i za liječnike koji su prvu takvu operaciju u Hrvatskoj izveli sada već davne 1996.godine u KBC-u Sestre Milosrdnice u Zagrebu.

Obljetnice će nas podsjetiti i da smo kao građani prije gotovo 25 godina sudjelovali u najvećim i najuspješnijim humanitarnim akcijama „Anamarija u svijetu zvukova“ i “Dajmo da čuju”, čiji je rezultat upravo to da se od tada sredstva za pužnice više ne prikupljaju humanitarnim kampanjama, nego ih financira HZZO.

Uoči 30-te obljetnice ugradnje prve umjetne pužnice

Tog 19. lipnja 1996. skupina liječnika, pod vodstvom prof. dr. sc. Borisa Pegana s ORL klinike KBC-a Sestre Milosrdnice u Zagrebu, samostalno je izvela prvu operaciju umjetne pužnice u Hrvatskoj, uređaja kojim je suvremena medicina uz pomoć velikog napretka tehnologije uspjela nadomjestiti gubitak sluha.

Član operativnog tima bio je i prof. dr. sc. Robert Trotić, specijalist otorinolaringolog i audiolog KBC-a Sestre milosrdnice, te član predsjedništva Europskog audiološkog društva i predsjednik Hrvatskog društva za kohlearnu implantaciju.

- Od prve operacije 1996. do danas u Hrvatskoj je ugrađeno 860 umjetnih pužnica, od kojih većinom kod djece, njih 80 posto, a ostalih 20 posto kod odraslih osoba. Nakon KBC-a Sestre Milosrdnice iste godine u studenom operacija je izvedena i u KBC-u Zagreb, a od tada su oformljena i tri nova centra za ugradnju umjetnih pužnica; 2002. u KBC-u Split, 2003. u KBC-u Rijeka i 2017. u KBC-u Osijek. Napravili smo zaista ogroman pomak svih ovih godina. Dovoljno je podsjetiti kako je prva operacija trajala sedam sati. Danas je taj postupak, zbog iskustva i rutine, sveden na dva sata. Promijenili su se operativna tehnika i pristup kohlearnoj implantaciji, veličina umjetne pužnice, njezine tehničke karakteristike, vrsta i materijal aktivne CI elektrode koja se usađuje u pužnicu, te strategija kodiranja i intraoperativna telemetrija. I ono što je posebice važno, imamo neprocjenjivo, sada već gotovo tridesetogodišnje iskustvo operativnog tima za umjetnu pužnicu, ističe prof. Trotić.

U rodilištu se postavlja prva sumnja

Rana dijagnostika iznimno je važna kako bi se na vrijeme kod djece prepoznalo oštećenje sluha. Dijagnoza se u našoj zemlji zadnjih dvadesetak godina postavlja već u prvim mjesecima života.

Jedna od najuspješnijih humanitarnih akcija „Dajmo da čuju“ u kojoj je za ugradnju umjetnih pužnica prikupljeno tadašnjih 17 milijuna 323 tisuće kuna, imala je izniman utjecaj u tome da se promijenio pristup problemu gluhoće kod djece.

Zahvaljujući toj akciji u Hrvatskoj je 2002 .godine uveden sveobuhvatni probir novorođenčadi na oštećenje sluha. Možemo biti ponosni da je Republika Hrvatska bila tada jedna od samo sedam europskih zemalja u kojima se probir provodio.

Od 2006. godine sveobuhvatni probir sluha obavezan je zakonom u svim hrvatskim rodilištima. Sustav 1-3-6 podrazumijeva da se u samom rodilištu otkriva moguće oštećenje sluha, nakon tri mjeseca radi se sekundarni probir i tu se ili potvrđuje ili otkloni oštećenje sluha. Sa šest mjeseci se radi još jedan probir i ako se i tada potvrdi prvotna sumnja dijete se upućuje u program rehabilitacije i preoperativne obrade.

Tko ima pravo na pužnicu?

U Hrvatskoj danas djeca imaju pravo na ugradnju dviju umjetnih pužnica na trošak HZZO-a.

-Trebali smo vremenski odmak, vidjeti rezultate koje su postigle naše kolege u Europi. U zapadnim zemljama se druga umjetna pužnica ugrađuje od 2010. godine, pa smo pričekali njihove rezultate koji su se pokazali fantastičnima. Od 2017. odlukom našeg Povjerenstva za umjetnu pužnicu slijedimo zlatni standard prema kojemu pravo na obje pužnice imaju djeca kojima se ugrađuje umjetna pužnica prvi put, te djeca kojima je ugrađena jedna umjetna pužnica unazad 8 godina. Odrasli imaju pravo na dvije umjetne pužnice od slučaja do slučaja, što razmatra Povjerenstvo koje se sastaje svaka tri mjeseca. Razmatra se svaki pojedini potencijalni korisnik umjetne pužnice. Kriteriji su audiološki nalazi sluha, kognitivne sposobnosti kandidata za uspjeh s umjetnom pužnicom, te postignuti rezultati rehabilitacije klasičnim slušnim pomagalima i verbotonalnom metodom. Uvjeti su da postoje anatomske pretpostavke da se umjetna pužnica može ugraditi bez opasnosti za okolne strukture, ponajprije za mozak, objašnjava prof. Trotić.

U gotovo 30 godina od ugradnje prve umjetne pužnice u Hrvatskoj, stečeno je dragocjeno iskustvo. Velikim uspjehom može se smatrati i prijenos znanja.

KBC Sestre milosrdnice postao je Referentni centar za CI Ministarstva zdravstva RH, u kojem se uvode najnovija znanja i tehnologije kohlearne implantacije. U njemu radi pet iskusnih otokirurga u tri generacije, a koji provode edukaciju i za liječnike u Mostaru, Tuzli, Skopju, Tirani, Prištini i Sarajevu.

U našoj zemlji pužnice se ugrađuju i u KBC-u Zagreb, te u riječkom, splitskom i osječkom KBC-u.

Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije, iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.