Iako je prošlo više od četiri desetljeća otkako je otkriven, HIV i dalje izaziva strah, nerazumijevanje i stigmu. Danas, zahvaljujući modernoj medicini, život s HIV-om može biti dug i kvalitetan, ali predrasude i neznanje i dalje su tu.
23.09.2025.
12:20
Autor: K.K./Dr.Beck/HRT
Iako je prošlo više od četiri desetljeća otkako je otkriven, HIV i dalje izaziva strah, nerazumijevanje i stigmu. Danas, zahvaljujući modernoj medicini, život s HIV-om može biti dug i kvalitetan, ali predrasude i neznanje i dalje su tu.
HIV je virus koji napada imunološki sustav, a neliječen dugoročno može dovesti do razvoja AIDS-a, sindroma teškog oštećenja imuniteta.
- To je virus koji izaziva imune deficijentne, odnosno oštećenje imuniteta kod ljudi. Kada se osoba zarazi, može imati kratku akutnu bolest koja nalikuje gripi ili mononukleozi i često ostane neprepoznata. No virus ostaje u tijelu i kroz godine postupno oštećuje imunitet. Tada nastupa ono što ljudi znaju kao AIDS kada se pojavljuju dodatne bolesti, infekcije i tumori te pacijent dolazi u životnu opasnost, pojašnjava doc. dr. sc. Šime Zekan, infektolog.
Drugim riječima, HIV infekcija nije sama po sebi bolest, bolest nastaje razvojem AIDS-a.
- Svi budu zaraženi s HIV-om, ali samo neki će razviti AIDS, odnosno taj krajnji stadij kada je imunitet ozbiljno narušen, dodaje Zekan.
HIV se najčešće prenosi nezaštićenim spolnim odnosom bilo između muškarca i žene, bilo između muškaraca. Također, prijenos je moguć dijeljenjem igala među osobama koje koriste droge intravenski.
- Na početku epidemije, prije nego što su postojali testovi, zaraza se mogla prenijeti transfuzijom krvi primjerice, među hemofiličarima. Međutim, danas sa sigurnim testiranjem krvi to više nije slučaj. Virus se ne prenosi dodirom, suzama, slinom, urinom ili stolicom osim ako nisu pomiješani s krvlju. Dakle, socijalni kontakt ne može biti put prijenosa, naglašava Zekan.
Iako je medicina napredovala, rana dijagnostika i dalje je važna. Posebno jer osoba s HIV-om može godinama živjeti bez simptoma, a da je pritom zarazna za druge.
- U Hrvatskoj je testiranje na HIV besplatno i omogućeno na 20-ak lokacija: u gradovima, županijama, u Zavodima za javno zdravstvo i u Udrugama civilnog društva koje surađuju s liječnicima. Testiranje je anonimno, ne treba uputnica i ne plaća se, ističe prim. Tatjana Nemeth Blažić, epidemiologinja.
Pravovremeno testiranje omogućuje rano liječenje, a samim time i kvalitetan život. Osobe koje se liječe mogu imati gotovo isti životni vijek kao i one koje nisu zaražene.
Osobe koje su zaražene HIV-om često se ne boje samo bolesti, već i reakcije okoline. Stigma i odbacivanje mogu biti pogubni za mentalno zdravlje i zato je podrška okoline izuzetno važna.
- Ako saznamo za nečiji HIV status, prva reakcija je važna. Ona trebala bi biti afirmativna, bez straha. Nemamo se čega bojati. Ono što možemo dati toj osobi je komad sebe, da je saslušamo, podržimo i budemo uz nju. Takve osobe često žive u strahu od napuštanja zbog stigme. Ako mi reagiramo pozitivno, oni shvaćaju da su i dalje dio društva i mogu nastaviti živjeti sigurno i ispunjeno, poručuje psiholog Davor Dubravić.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora