Kako prepoznati tihe ubojice - povišeni krvni tlak i povišeni kolesterol

Kad je riječ o našem zdravlju, nije teško prepoznati običnu prehladu ili gripu. Ali jest teško, ponekad i prekasno, prepoznati "tihe ubojice", kako ih liječnici zovu - povišeni krvni tlak i povišeni kolesterol.

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo nedavno su predstavljene dvije značajne sestrinske akcije - "70/26" i "Znaš li svoj broj?". Akcije su organizirale Hrvatska liga za hipertenziju i Hrvatsko društvo za aterosklerozu.

Obje akcije sastavni su dio Lova na Tihog ubojicu, trajne javno-zdravstvene akcije koju vodi Hrvatska liga za hipertenziju.

Svaka od ovih kampanja ima za cilj podizanje svijesti među građanima o važnosti redovitog praćenja krvnog tlaka i razine kolesterola te pravodobnog reagiranja u slučaju nepravilnosti. Osim što informiraju javnost o rizicima i preventivnim mjerama, ove akcije također promoviraju važnost redovitih medicinskih pregleda i praćenja zdravstvenog stanja.

Problem kreće od malih nogu

Akademik Bojan Jeleković, predsjednik hipertenzivne lige, u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" istaknuo je kako problem kreće od malih nogu odnosno od djece.

- Problem je vjerojatno jer se u obiteljima premalo kuha, nema se vremena, a loše navike se stječu od malih nogu. Društvo treba malo preuzeti odgovornost, koju zasad još nema, odnosno ne preuzima je, rekao je Jeleković.

Povišeni tlak i kolesterol su dva velika globalna problema. Svjetski dan hipertenzije obilježava se 17. svibnja.

- Na taj dan ćemo mjeriti kolesterol i šećer i vagati ljude. Želimo ukazati na globalni problem jer to je glavni razlog svih poremećaja s kojima se danas suočavamo. Znamo da 50 posto ljudi u Hrvatskoj prijevremeno umire od kardiovaskularnih bolesti, a povišeni tlak i kolesterol su glavni krivci, naglasio je Jeleković.

Svako deseto dijete ima povišen kolesterol

Vesna Herceg Čavrak, pedijatrijski kardiolog, podsjetila je da je prošle godine počeo program probira na povišene vrijednosti kolesterola kod djece.

- To je pozitivan korak u smjeru prevencije kardiovaskularnih bolesti koje imaju korijen u djetinjstvu. Znamo da ateroskleroza počinje u djetinjstvu, ali puno je čimbenika koji je ubrzavaju i pojačavaju njezin učinak, tako da u ranoj odrasloj dobi osobe koje imaju povišene vrijednosti kolesterola mogu dobiti kardiovaskularnu bolest već u trećem odnosno četvrtom desetljeću života. Osim toga, znamo i druge rizike koje djeca danas sve više imaju, a to su tjelesna težina tj. debljina, hipertenzija za koju mislimo da je možda samo vezana za odraslu dob, ali to nije tako. Djeca se premalo bave sportom i tjelesna aktivnost je znatno manja nego bi trebala, kazala je Herceg Čavrak.

Prošle godine je u toj akciji pregledano je 39.000 djece. Od toga je bilo 10 posto pozitivnih nalaza.

- To su bile blago povišene vrijednosti kolesterola koje nisu bile vezane za porodičnu hiperkolesterolemiju, dakle nasljednu, već su bile vezane za način prehrane, debljinu. Tek 1,5 posto od te djece je imalo značajno povišene vrijednosti kolesterola, ali u svakom slučaju svako deseto dijete ima povišen kolesterol, otkrila je Herceg Čavrak.

Naglasila je kako nije točno da djeca nemaju hipertenziju.

- Imamo sve više djece s hipertenzijom i to onom primarnom, esencijalnom koju smo mislili da imamo samo u odrasloj dobi. Ta djeca imaju prekomjernu tjelesnu težinu, najčešće imaju povišen tlak i onda nađemo i povišene vrijednosti kolesterola koje nisu u tom slučaju porodična hiperkolesterolemija.

Preporuka je da se djeci mjeri tlak od treće godine života nadalje redovito. Do treće godine ako postoje neki rizici.

- Tlak, isto kao i debljina, ima namjeru prolongirati se u odraslu dob. I takve osobe onda u ranoj odrasloj dobi dobivaju kardiovaskularne bolesti, upozorila je.

Dvostruko više žena umire od hipertenzivne bolesti 

Ivan Pećin, spec. interne medicine i voditelj akcije "Znaš li svoj broj" u KBC-u Zagreb, kazao je kako žene nešto češće od muškaraca imaju povišen kolesterol.

Istaknuo je kako je upravo jedan od mitova da su žene zaštićenije te da ne mogu imati srčani udar.

- Ako žene češće imaju kolesterol, ako su lošije liječene, onda znači da su i pod većim rizikom. Kad dođe muškarac s boli u prsima, to je srčani udar. A žena kad dođe s boli u prsima i kad ima pritisak ili otežano disanje, onda bude anksiozna i tako dalje. Postoje studije, recimo u koronarnoj jedinici i u hitnoj službi, žena s boli u prsima je lošije zbrinuta ili lošije shvaćena, kazao je dr. Pećin.

- Čega se žene boje? Umrijeti od karcinoma dojke. U Hrvatskoj pet puta žena više umre od hipertenzije, dodao je akademik Jeleković i naglasio da primarna prevencija mora biti sustavna, u obitelji i na razini društva.