Astronom Ivezić: Većina bi se astronoma složila da statistički vjerojatno ima života izvan Zemlje

Aastrofizičar i direktor izgradnje milijardu dolara vrijedne zvjezdarnice Vera Rubin u Čileu, Željko Ivezić, u emisiji "Razgovor s razlogom" govorio je o tome kakve ga uspomene vežu uz Zvjezdarnicu Zagreb i kakvu je ulogu imala u njegovu formiranju kao astronoma. 

- Mene je za astronomiju zainteresirala moja profesorica matematike i fizike još dok sam bio u trećem osnovne. I onda nakon godine astronomskog tečaja, onda nam je predložila da odemo u Zvjezdarnicu… da vidimo jel' nam se to sviđa, da pogledamo nebo kroz teleskop. Tako da ima skoro 50 godina kako sam prvi put ovdje bio, rekao je Ivezić.

Danas je Ivezićev posao vezan uz izgradnju zvjezdarnice Vera Rubin u Čileu. Kažu da će biti jedna od najmoćnijih na svijetu, a Ivezić kaže da će nam prikazati 'najbolji film svih vremena'.

- Naš teleskop je optimiziran, zajedno s kamerom i softverom koji pišemo, da snima nebo najbrže što se može s tehnologijom izvesti. Mi možemo snimati nebo sto puta brže nego bilo koji drugi teleskop, objašnjava Ivezić.

Zbog toga će znanstvene ciljeve moći postići u 10 godina rada, za što bi nekim drugim klasičnim teleskopima trebalo tisuću godina.

- Osnovni zadatak su kozmološka mjerenja. Pokušavamo mjeriti na koji način se svemir širi i da bi ta mjerenja napravili trebaju nam precizni podaci za oko 10 milijardi galaksija, dodaje Ivezić.

Prije dvadesetak godina, na veliko iznenađenje astronoma i fizičara, otkrilo se da se svemir ubrzano širi, da se povećava brzina širenja, što je teško objasniti.

Glavni je zadatak, dakle, precizno izmjeriti ponašanje 10 milijardi galaksija. Uz to će se promatrati 10-20 milijardi zvijezda. Tako će se moći promatrati struktura Mliječnog puta, vidjet će se asteroidi, od kojih neki mogu biti opasni, otkrit će se mnogo supernova. Sve to će se moći vidjeti iz istih slika koje Vera Rubin snimi, a bit će ih oko 16 terabajta.

A što bi potencijalni izvanzemaljci vidjeli kad bi snimili jednu jedinu sliku Zemlje? Bi li mogli dokučiti da se ljudi na Zemlji rađaju, da žive, stare i umiru u jednoj sekundi koliko bi bili na Zemlji?

- U načelu, mogli bi, jer ako naprave sliku cijele Zemlje i ako analiziraju što su vidjeli, onda bi vidjeli da postoje neki mali ljudi, skupljeni u nekim zgradama, gdje ih puno ima, znači u rodilištima. Onda bi mogli vidjeti da postoje malo veći ljudi, onda bi mogli vidjeti da većina ljudi izgleda slično. Znači to nam je ovaj period od 20-te do 60-te kad ne starim puno. Onda biste mogli vidjeti da postoje ljudi koji se opet negdje skupljaju, koji slično izgledaju, možda su to starački domovi itd. Znači, s tom analizom slika iz te jedne sekunde, s nekakvim razmišljanjem bi mogli zaključiti da postoji evolucija ljudi, kaže Ivezić.

Istom analogijom su znanstvenici uspjeli rekonstruirati evoluciju objekata u svemiru. No što je s asteroidima? Postoji li opasnost da će neki udariti u Zemlju?

Znanstvenici mjere njihove orbite i mogu predvidjeti relativno točno za idućih tisuću godina gdje će se taj asteroid nalazit i usporedit s putanjom Zemlje.

- Ako je neki manji asteroid, onda postoje opcije da se pošalje svemirski brod, tzv. svemirski traktor, blizu asteroida da mu malo doda gravitacijske sile sa svojom masom i da se orbita malo promijeni… Veći je problem ako je asteroid preveliki i to ne možemo napravit. Tad bi možda mogli recimo nekakvu nuklearnu bombu poslati, ali tu ima toliko rizika s lansiranjem. To je još uvijek nerazrađena mogućnost ističe Ivezić.

Za sam projekt zvjezdarnice Vera Rubin bit će potrebno mnogo znanstvenika. Oni su organizirani u kolaboracije. Gotovo tri tisuće znanstvenika čeka podatke sa zvjezdarnice da ih počnu obrađivati. Među njima su i znanstvenici iz Hrvatske.

Kad govorimo o svemiru, jedno od vječnih pitanja je i – ima li života izvan Zemlje.

- Većina bi se astronoma složila da statistički vjerojatno ima. Jer, kad gledamo što znamo o fizici, o kemiji, o biologiji nastanka života, ne vidimo nikakav poseban razlog zašto se život stvorio u Sunčevu sustavu, na Zemlji, zašto se ne bi stvorio oko drugih zvijezda, kaže Ivezić. S druge strane, sada s novim teleskopima, kao James Webb teleskop, on će biti dovoljno dobar i osjetljiv da, ako na nekom od tih planeta ima života, čak ne mora bit inteligentni život razvijeni kao naš, samo da su bakterije. Mnogo bakterija proizvodi spojeve koji se ne nalaze prirodno u prirodi, baš mora biti nešto živo da ih proizvede. I te spojeve mi možemo vidjeti u spektrima svjetla koji dolazi s tih planeta. Tako da, ako ima barem primitivnog života na nekom od tih planeta, možemo se nadati da će idućih 10-20 godina možda James Webb teleskop otkriti takve spektre. To bi onda bilo ogromno znanstveno otkriće.

Što se tiče planova za budućnost, Ivezić kaže da će se vjerojatno vratiti u Hrvatsku, barem na pola godine i raditi istraživanja na podacima koje donese zvjezdarnica Vera Rubin te pokrenuti sa suradnicima nekoliko znanstvenih projekata.