Brautović: Internet nema granica, bit će sve teže prepoznati AI sadržaj

Posljednjih mjeseci čini se da su mnoge vlade shvatile potrebu odlučnijeg reguliranja interneta, posebno sadržaja koji proizvode najsuvremenije digitalne tehnologije. S njima su se pojavile dosad nepoznate i nezamislive mogućnosti kriminalne prijevare, političke i društvene manipulacije, ali i osobnog sramoćenja ili ucjenjivanja.

Europa pooštrava zakone protiv AI deepfake sadržaja

Kći ginekologinje s 13 je godina uplakana došla kući. Na mobitelu je vidjela fotografiju na kojoj je njezino lice – na tijelu gole žene. Majka ističe kako je trenutak kada je njezina kći došla kući s tom fotografiju izazvao velik šok.

Slika, naravno, nije bila stvarna, ali posljedice jesu. U španjolskom Almendraleju maloljetnici su 2023. preuzimali fotografije djevojčica s društvenih mreža i od njih izrađivali lažne pornografske slike.

Dijelili su ih vršnjacima, bez ikakve kazne. Zakonski okvir prije tri godine nije postojao. Sud je prošle godine donio odluku da prema tadašnjem zakonu nije počinjeno kazneno djelo. Upravo taj pravni vakuum potaknuo je španjolsku vladu na hitnu reakciju. Pooštrili su regulativu i njome obuhvatili i umjetno generirane sadržaje.

Velika Britanija najbrže je donijela jedan od najstrožih zakona protiv zlouporabe umjetne inteligencije. Dosadašnji zakon sankcionirao je dijeljenje intimnih digitalnih imitacija - sada je kazneno djelo i stvaranje takvih sadržaja, čak i ako nikada nisu distribuirani.

Povod je nagli porast broja prijavljenih slučajeva početkom godine u kojima su korišteni različiti alati umjetne inteligencije. Među njima je i GROK koji je povezan s društvenom mrežom X.

- Nećemo se povući. Oni moraju djelovati. Poduzet ćemo potrebne mjere. Ojačat ćemo postojeće zakone i pripremiti zakonodavne izmjene ako bude potrebno ići dalje, rekao je britanski premijer Keir Starmer.

Europska regulativa ispred profita želi sigurnost i odgovornost. Platforme ne bi smjele biti samo posrednici – prema novim zakonima bile bi odgovorne za nadzor i uklanjanje sadržaja. Zastupnicima u Europskom parlamentu jasno je da zakoni njihovih zemalja kaskaju za tehnologijom.

- Zakonodavstvo ima veliku moć i trebalo bi odgovarati kriterijima odgovornosti, transparentnosti i vrijednosti, što očito nedostaje kapitalistima bez skrupula i morala, poput Elona Muska, ispričala je Ilaria Salis, talijanska zastupnica u Europskom parlamentu.

Zbog sve većeg broja slučajeva, Europska unija prvi put sustavno zakonski regulira uporabu umjetne inteligencije. Akt o umjetnoj inteligenciji uveo je obvezu jasnog označavanja deepfake sadržaja i stroga pravila za korištenje umjetne inteligencije, dok Akt o digitalnim uslugama odgovornost za sadržaj koji se širi stavlja - na platforme.

Države članice do 2027. moraju kriminalizirati neodobreni seksualni deepfake. Osim regulacije sadržaja tim uredbama, sve više zemalja razmatra i ograničavanje pristupa društvenim mrežama djeci.

Više nije pitanje kada i kakve odluke treba donijeti, nego zašto još nisu donesene, jer svima je jasno da je umjetna inteligencija korak ispred i odavno više nije samo koristan alat. "Fake" je postao uobičajen, a nereguliran digitalni svijet - opasan je svijet.

Prof. Brautović: Bit će sve teže prepoznati sadržaj generiran AI-jem

O tome je govorio stručnjak za nove medije, digitalno novinarstvo, dezinformacije i etiku medija sa Sveučilišta u Dubrovniku, Mato Brautović.

Deepfake uratke gotovo je nemoguće razlikovati od stvarnosti, pogotovo za one koji nisu stručnjaci za to. Prof. Brautović ističe kako je ljudska percepcija danas ugrožena.

- Takvi alati su dostupni širokoj populaciji i u pravilu su besplatni. Ako koristite neke od tih alata; ChatGPT, Gemini i slično, vrlo lako možete generirati neku fotografiju ili video koji drugu osobu može dovesti u zabludu, da na prvi trenutak ne može shvatiti da je riječ o sadržaju koji je generiran umjetnom inteligencijom. To je realnost u kojoj živimo i možemo očekivati da će biti još složenije i teže prepoznati je li takav sadržaj generiran umjetnom inteligencijom, objasnio je.

"Samoregulacija je prepuštena velikim platformama"

S druge strane, smatra kako regulatori ne mogu dovoljno brzo predvidjeti sve moguće scenarije, odnosno regulirati samu problematiku. Ističe kako se tehnologija razvija daleko brže nego ostale djelatnosti. Međutim, ona se ne razvija sama po sebi, već to rade kompanije, organizacije i istraživači.

- Regulatorski pristup, u smislu države ili organizacije poput Europske unije, mogu samo djelom regulirati posljedice ponašanja građani u korištenju takvih sadržaja, jer internet nema granica, opisao je prof. Brautović dodajući kako smo samoregulaciju prepustili velikim platformama, odnosno proizvođačima takvih alata da pronađu etički i moralni pristup u primjeni takvih alata.

Opasnost od utjecaja AI-ja na političke procese

Te tehnologije mogu utjecati na političke procese, ističe, a primjeri postoje još od vremena kada je internet bio tek u razvitku. Još se tada pokušalo koristiti takvu tehnologiju da bi se utjecalo na političke odluke, da bi se djelovalo aktivistički i da bi se promijenilo društvo.

- Živimo hibridne živote koji su kombinacija virtualnog i stvarnog svijeta. Naravno da postoji vrlo izgledna mogućnost da zlonamjerni akter ili više aktera primjenom takvih tehnologija utječe na to tko će biti na vlasti u nekom društvu, zaključio je prof. Brautović.