Europa pooštrava zakone protiv deepfake sadržaja

Velika Britanija uvodi stroge zakone protiv zlouporabe umjetne inteligencije nakon naglog porasta AI-generiranih, takozvanih "deepfakeova" - seksualno eksplicitnih sadržaja nastalih bez pristanka osoba koje su na njima prikazane. Britanci tako dobivaju jedan od najstrožih zakona na svijetu koji regulira to područje.

Britanski zakon dosad je kazneno sankcionirao dijeljenje intimnih digitalnih imitacija, a nova regulativa ide korak dalje – kaznenim djelom postaje i samo stvaranje takvih sadržaja, čak i ako nikada nisu distribuirani.

Britanski premijer Keir Starmer poručio je da će vlada ustrajati na provedbi zakona.

- X poduzima mjere kako bi u potpunosti poštovao britanski zakon. To je dobrodošlo jer mi nećemo popustiti. Poduzet ćemo sve potrebne mjere, ojačati postojeće zakone i pripremiti zakonodavstvo i za slučaj da moramo nastupiti još strože, kazao je Starmer.

Povod za pooštravanje bio je nagli porast prijavljenih slučajeva početkom godine u kojima su korišteni alati umjetne inteligencije. Među njima je i Grok, povezan s društvenom mrežom X. Prije nekoliko dana francuski istražitelji pretresali su urede te mreže zbog sumnje da su Grok i zaposlenici X-a stvarali i širili seksualno eksplicitne digitalne imitacije, uključujući i slike maloljetnika. U istragu su uključeni i Elon Musk te bivša izvršna direktorica, koji su pozvani na saslušanje u travnju.

U priopćenju javnog tužitelja u Parizu navodi se:

- Istraga je počela nakon dvije prijave Uredu javnog tužitelja u Parizu 12. siječnja 2025. i 9. srpnja iste godine. Poslije je proširena zbog novih prijava koje su upućivale na rad chatbota Grok na platformi X, a to uključuje širenje sadržaja koji negira holokaust i stvaranje seksualnih tzv. deepfakeova.

Španjolska postrožava pravila

I španjolska vlada poduzela je korak u borbi protiv digitalnih imitacija i zloupotrebe tuđih slika. Prošli mjesec odobren je nacrt zakona koji pooštrava pravila o pristanku i uvodi strožu zaštitu, posebno za djecu.

Španjolski ministar pravosuđa Félix Bolaños naglasio je da dijeljenje fotografija na društvenim mrežama ne znači i slobodno raspolaganje njima.

- Činjenica da ljudi dijele osobne ili obiteljske fotografije na društvenim mrežama ne daje apsolutnu slobodu za njihovo korištenje u drugim kontekstima. Znatno poboljšavamo zaštitu maloljetnika u pogledu njihovog prava na čast i ugled. Minimalna dob za davanje pristanka na korištenje vlastite slike utvrđena je na šesnaest godina, rekao je Bolaños.

Zakonska inicijativa dolazi i nakon slučaja kontroverznih slika nagih maloljetnica. Sud je prošle godine odlučio da te slike, navodno stvorene i dijeljene od strane vršnjaka, nisu bile kazneno djelo, iako su bile manipulirane umjetnom inteligencijom.

Majka jedne od žrtava Miriam Al Adib upozorila je na posljedice takvih sadržaja.

- Slika nage osobe generirana umjetnom inteligencijom nanosi ogromnu štetu. I naravno, dobro je što vlada priprema mjere za zaštitu djece i tinejdžera, ali i odraslih. Jer digitalne imitacije mogu napraviti mnogo štete i odraslima, istaknula je.

Ovaj potez dio je šire europske inicijative kojom se od država članica traži da do 2027. kriminaliziraju digitalne imitacije, s ciljem zaštite prava i sigurnosti građana.

Silov: Ako generirate seksualni sadržaj s tuđim fotografijama, odgovarat ćete

Martina Silov, članica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju, kazala je za središnji Dnevnik HRT-a kako smo se s problemom deepfakeova susretali i prije popularizacije AI alata.

- Moramo se vratiti korak unatrag kada pričamo o ovoj tematici. Popularizacijom AI-a nismo otvorili ove probleme. Oni postoje dugi niz godina prisustvom raznih softverskih rješenja kojima možemo generirati slike. Problem deepfakeova traje godinama i zakonodavci na razne načine pokušavaju riješiti problem. EU je izdala AI Act kako bi zaštitila građane i korisnike od zloupotrebe, a Hrvatska regulativom također prati kako zaštititi građane na najbolji mogući način, rekla je.

Kako je ustvrdila, svaki proizvođač softwarea treba pratiti zakon EU-a, a u RH većina prati taj zakon.

Upozorila je kako zakonodavni okvir u Hrvatskoj već postoji, ali da pitanje provedbe ostaje neodgovoreno.

- Brojni kolege iz udruge pokrivaju segment prava i zakonodavstva. Naglašavaju kako zakoni već postoje. Kazneni zakon iz 2020. godine jasno govori da ako generirate seksualni sadržaj koristeći tuđe fotografije, odgovarat ćete. Pitanje je provedbe. Policija, DORH i ostala tijela imaju već jako puno izazova na terenu. Na Vladi je kako će kreirati druga tijela koja će nadzirati taj online svijet, kazala je.

Upitana je li moguće postići okvir koji neće kočiti poželjan razvoj umjetne inteligencije, ali će istovremeno i zaštiti ljude i društvo, ukazala je na to da jedan dio gospodarstvenika izvozi svoja rješenja u SAD.

- Pitanje je koliko daleko možemo ići s inovacijom, a da smo u skladu s regulativom. Odgovor brojnih kolega je u tome je da se ide prema američkom tržištu, ali mislim da to nije rješenja. Potrebna su nam rješenja na europskom tržištu. Izazovno je, ali imamo brojne pozitivne priče, dodala je.