Optika preuzela primat: više od pola Hrvatske na bržem internetu

Po prvi put otkako se mjere telekomunikacijski pokazatelji u Hrvatskoj, broj optičkih priključaka premašio je broj klasičnih bakrenih veza za pristup internetu. U optiku je uloženo više od 60 milijuna eura, no ruralna područja i dalje zaostaju.

Prema podacima HAKOM-a, broj optičkih priključaka porastao je za 106.474 u odnosu na sredinu prošle godine, dok je bakrena mreža izgubila 68.191 korisnika. U prvih šest mjeseci ove godine u optičku infrastrukturu investirano je više od 60 milijuna eura.

Zahvaljujući širenju svjetlovodnih mreža, više od 50 posto korisnika u Hrvatskoj danas koristi brzine od 100 Mbit/s ili više. Optika građanima donosi stabilniji internet, brži upload i download, a koristi se za streaming, rad od kuće, gaminga i prijenos velikih količina podataka.

Gradovi dobro napreduju, sela zaostaju

Sudski vještak za telekomunikacije Đuro Lubura objašnjava da je situacija znatno bolja u urbanim sredinama.

– U urbanim, gradskim područjima gdje postoji komercijalni interes operatora – možemo biti zadovoljni. Tu je dvije trećine priključaka koje imaju vrlo visoke brzine optike i usporedivih tehnologija. No u ruralnim područjima ima prostora za napredak. Tek smo na 25 posto priključaka u ruralnim krajevima, dok je prosjek EU oko 50 posto, rekao je.

HAKOM: Investicije rastu, operatori zasad ne zarađuju više

Iz HAKOM-a poručuju da masovni prelazak korisnika na optiku zasad ne znači veće prihode operatora.

– Mislim da su čak prihodi operatora zbog toga manji u odnosu na ono što bi mogli biti. Operatorima je cilj povećati broj priključaka na mreže vrlo visokih brzina pa nude promocije 6, 9 ili 12 mjeseci za jedan euro kako bi korisnici prešli na optiku. Kratkoročno ne utječe značajno na prihode, ali dugoročno sigurno utječe, kazao je Mladen Sikirica, rukovoditelj Odjela ekonomije tržišta HAKOM-a.

Telekomi: Deregulacija ubrzala ulaganja

Teleoperatori ističu da korisnici često nisu ni svjesni da im je potrebna bolja usluga - sve dok je ne dobiju i shvate da se sada mogu koristiti servisima kojima nisu mogli na nižim brzinama. Širenju optike, tvrde pomogla je deregulacija.

– Deregulacija koja je na snazi posljednjih godinu i pol bila je veliki zamah tim investicijama. Omogućila je konkurentnije ponude za krajnje korisnike i zahvaljujući tome prvi put imamo više građana na najboljim mrežama vrhunske brzine, rekla je Iva Cibulić Blažević, direktorica regulatornih javnih poslova HT-a.

Teleoperatori i stručnjaci slažu se da je Hrvatska u vezi s prelaskom na optiku na dobrom putu, no isto tako nitko ne poriče da je pred nama ipak još dosta posla.