Umjetna inteligencija - moćan alat koji zahtijeva oprezno rukovanje

Umjetna inteligencija sve je sposobnija, a sve se glasnije postavlja pitanje tko će i kako kontrolirati sustave koji postaju sve autonomniji? Na oprez pozivaju čak i njezini tvorci. Istodobno, stručnjaci ističu da bez umjetne inteligencije uskoro neće biti moguće zamisliti brojna područja znanosti i gospodarstva.

Akademik dr. sc. Sven Lončarić gostovao je u Dnevniku HRT-a. Osvrnuo se i na temu rizika koji umjetna inteligencija trenutačno predstavlja. Ocijenio je da u sadašnjem trenutku čovjek kontrolira umjetnu inteligenciju i kako vjeruje da će tako biti i u budućnosti.

- Vjerujem da je takva priroda čovjeka, da želi kontrolu držati u svojim rukama, ali naravno izazov je u razvoju sustava umjetne inteligencije koji postaju sve sposobniji i vjerojatno će se u nekim budućim desetljećima određeni zadaci prepuštati umjetnoj inteligenciji kada bi zapravo mogao postojati neki rizik, kazao je profesor s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

- Tada bi neka greška mogla učiniti neku štetu, no s druge strane treba se prisjetiti da i kod čovjeka postoji vjerojatnost pogreške u upravljanju raznim sustavima, dodao je.

Lončarić je komentirao nedavne slučajeva 'odmetnutih' agenata umjetne inteligencije koji su bez dopuštenja i uputa hakirali određene sustave rekavši da su to neki eksperimenti o kojima mi ne znamo detalje, inženjerski eksperimenti.

- Oni su ih namjerno pustili da eksperimentiraju na taj način, pretpostavljam, jer ne znam detalje. Ono što se inženjerski dopusti da se može događati, onda će ograničavati nekakve zlouporabe i loše ishode primjena, smatra profesor.

O uništenju ljudske rase: 'Sve je moguće'

Osvrnuvši se na (zlo)upotrebu umjetne inteligencije u vojne svrhe, Lončarić je podsjetio kako su sva postignuća tehnologije dosad našla primjenu i u vojnoj industriji i da se u trenutačno aktivnim ratovima već primjenjuju slične tehnologije.

- Teško je to zaustaviti jednom kad su takve tehnologije dostupne nekoj državi, ustvrdio je.

Što se tiče mogućnosti da umjetna inteligencija uništi ljudsku rasu, na što upozoravaju neki strani stručnjaci, ali i neki bivši zaposlenici kompanija koje razvijaju ovu tehnologiju, Lončarić je konstatirao da je sve moguće dodavši kako se slično pričalo i o nuklearnom oružju odnosno bojazni da će netko pritisnuti crveni gumb.

- Na sreću to se još nije dogodilo pa se nadamo da se neće ni ovdje dogoditi, da će kontrola čovjeka nad tom tehnologijom biti takva da neće doći do takvih nekih katastrofičnih ishoda, kazao je.

Lončarić je objasnio kako se današnji razvoj umjetne inteligencije nalazi u fazi kada se ''puno eksperimentira s takozvanim agentima''.

- To su zapravo kao neki AI asistenti, ali još uz to imaju sposobnost izvršavanja nekakvih akcija prema vanjskom svijetu. To se sada već spušta do te razine da svako osobno to može koristiti i takvi agenti će se sigurno i dalje nastaviti razvijati te imati primjene u različitim područjima djelatnosti, pojasnio je.

Umjetna inteligencija nedostižna u obradi podataka

Umjetna inteligencija u nekim je poslovima pametnija od ljudi. Stručnjaci ističu da joj u obradi velike količine podataka više ne možemo konkurirati. No kao njezini tvorci, moramo je regulirati. 

- Budući da danas autonomni sustavi u umjetnoj inteligenciji imaju mogućnost da se samostalno razvijaju, dakle van naše kontrole i u tom smislu i tvorci umjetne inteligencije upozoravaju na to. S jedne strane imate ekonomiju koja nastoji izvući što više novaca i nastoji izbjeći bilo kakve regulative, ali međutim, morat ćemo se sa time puno ozbiljnije pozabaviti nego do sada, smatra akademik Bojan Jerbić.

Sudionici simpozija o primjeni umjetne inteligencije u računalnoj mehanici slažu se u tome da je riječ prije svega o alatu, vrlo korisnom, ali i vrlo moćnom.

- Recimo da gledate u aspektu klasičnih alata, imate običnu ručnu pilu s kojom možete nešto prepiliti, a imate i motornu pilu koja je puno efikasnija, ali treba se znati njome služiti, može biti opasna. Ta jedna bojaznost od budućnosti, naivno bi bilo reći da se ne trebamo bojati, ali treba raditi na sebi, na nama je da ovladamo tim alatima, poručio je Marko Čanađija, profesor na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Prije svega, umjetna inteligencija ističe se nedostižnom produktivnošću. Bez njezine pomoći količina obavljenog posla u mnogim bi područjima bila manja. 

- Iz godine u godinu postaje sve učinkovitija, efikasnija i daje relativno točne rezultate. Normalno ta umjetna inteligencija je u tom području još u razvoju, ima otvorenih pitanja, stoga ima jako puno izazova, ocijenio je akademik Jurica Sorić.

Umjetna inteligencija tako bi u budućnosti mogla pronaći mjesto u gotovo svakom području života, od znanosti i medicine do svakodnevnih poslova. No što je njezina primjena šira, to je i odgovornost čovjeka da zna kako se njome koristiti, ali i gdje joj postaviti granice veća.