Podatkovni i digitalni suverenitet EU-a

EU želi smanjiti ovisnost o Kini i SAD-u u proizvodnji čipova, ali i softverskih rješenja. Za što nam trebaju čipovi i čemu služe, koja je razina sigurnosti na internetu i prijeti li nam zastrašujući nadzor pomoću umjetne inteligencije, teme su o kojima je u emisiji Studio 4 govorio Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.

- Europska unija aktivno radi već nekoliko godina na stvaranju podatkovnog i digitalnog suvereniteta u europskom digitalnom prostoru, rekao je Gordan Akrap te dodao: "Amerika je izgradila svoj digitalni prostor, međutim on nije toliko suveren da zadovoljava temeljna ljudska prava kako se to pokušava nametnuti u Europi jer tamo vlada imperijalizam velikih tehnoloških korporacija".

- Pokazalo se da velike tehnološke tvrtke poput Googlea iskorištavaju digitalni prostor i pokušavaju same definirati pravila u globalnom prostoru, što nije prošlo nezamijećeno i bez negativnih posljedica. Te negativne posljedice vide se jer je tim tvrtkama prvenstveno u interesu profit, a ne dobrobit građana što se vidjelo na brojnim primjerima, poput negativnog utjecaja na rezultate predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama 2016., rekao je Akrap.

- Države su shvatile da moraju zaštititi prava pojedinaca i zajednica od nedozvoljenih i zlonamjernih aktivnosti u digitalnom prostoru i zato taj proces u Europi pokušava stvoriti podatkovni digitalni suverenitet koji će biti u korist građana, za razliku od Kine gdje je digitalni proces potpuno zatvoren, sa snažnim cenzurama i ograničenjima, a vidimo i da Rusija radi u tom smjeru, kaže. 

Kada možemo očekivati dostatnost čipova? 

Kriza izazvana pandemijom pokazala je da svijet nije spreman na tako ozbiljne izazove te da je došlo do brojnih poremećaja u proizvodnim procesima, pogotovo kada se govori o osjetljivoj industriji, koja većinu proizvodnje ima u Tajvanu i Dalekoj Aziji, a ovisi o dobavi rijetkih metala koji su nužni za izradu tih proizvoda, podsjeća Akrap.

Europa je shvatila da ne smije više dozvoliti da ovisi o drugima na takav način, krize će se ponavljati i pitanje je vremena kada ćemo se suočiti s nekom novom krizom, zbog toga je u Berlinskoj deklaraciji, koja je strateški dokument za novu Europu, navela da će raditi na razvoju vlastitih softverskih i hardverskih rješenja i usluga, te nameće jasne standarde u digitalizaciji društva, navodi Akrap.

- Kroz brojne projekte koje sufinancira Europska komisija potiče se i inzistira na tim proizvodima koji će se složiti u veliku slagalicu koju će Europa napraviti u vlastitoj digitalizaciji, ali i zaštiti od digitalnih agresora, jer digitalna sfera je primarna bojišnica, naglašava.

Na pitanje je li pomalo zastrašujuća moć umjetne inteligencije odgovara:

- S jedne strane je zastrašujuća, ako ne znate tko stoji iza toga, zašto se to radi, tko će kontrolirati i upravljati svim vašim podacima. 

Umjetnu inteligenciju ne možemo zaustaviti, ona će otvoriti brojna radna mjesta, jedino je pitanje ograničenje energetske potrošnje tih sustava i onoga što mi želimo da ona radi, kaže.

Utjecaj na građanska prava

Uvijek će biti ljudi koji neće slagati, na svu sreću, kaže Akrap, jer ta različita mišljenja pokreću znanost i treba ih uzeti u obzir prilikom planiranja budućih aktivnosti te naglašava da građani trebaju donositi odluku na temelju pozitivne informiranosti. 

- Sve više se koristimo digitalnim svijetom, zato treba znati koje vrste prijetnji dolaze, prepoznati opasnost i kako se zaštititi, zaključuje.

Što misli o kineskom sustavu društvenih kredita te sustavu kontrole i nadzora pogledajte u videoprilogu: