Hrvatska i znanost: Zašto povratak iz inozemstva postaje problem

Vrhunski fizičar Goran Senjanović iz inozemstva se vratio u rodni Split s namjerom da stvori Centar za teorijsku fiziku. Povratak koji je bio najavljen kao uspjeh, završio je razočaranjem.

Teorijski fizičar prof. dr. sc. Goran Senjanović za sebe kaže da je bio nemirno dijete i nije mogao zamisliti da sjedi i uči nešto.

Njegov četiri godine stariji brat bio je izvrstan matematičar i pred kraj gimnazije rješavao je probleme iz matematike i fizike. Jednog poslijepodneva ostavio je otvoren Matematički vjesnik na radnom stolu. 

- Kad sam ugledao zadatak, odjednom mi se činilo da mogu riješiti to što sam vidio, kaže. To ga je toliko zainteresiralo da satima nije prekidao promišljanje o zadatku. Tada je shvatio da voli znanost i da se želi time baviti. 

U jednom od predavanja studentima Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu profesor Senjanović nastojao je studentima približiti sam istraživački proces.

- Nije toliko važno da razumijete o čemu se radi, jezik kojim govorimo jako je matematički i praktički je nemoguće dočarat to što mi radimo, ali ako bih uspio da dobijete dojam što je otprilike istraživački proces, zašto i kako ga radimo, bio bih više nego sretan, poručio je mladim kolegama.

Doc. dr. sc. Damir Lelas s FESB-a prisjetio se kako je Senjanović u srpnju 2020. održao fantastično predavanje na FESB-u, točno na desetu godišnjicu od pronalaska Higgsova bozona, pod nazivom Higgs Boson: The True Story.

- Sretao sam tijekom svoje karijere ljude u inozemstvu koji su govorili o njemu kao o vrhunskom fizičaru, kaže docent Lelas i ističe da je jako vrijedno da javnost zna da postoji jedna takva osoba kao što je profesor Goran Senjanović.

Impresivna međunarodna karijera

Godine 1973. profesor Senjanović odlazi na City College of New York. Nakon pet godina odlazi u University of Maryland, gdje je bio istraživački suradnik na postdoktorskom studiju. 

Dvije godine kasnije, odlazi raditi u Brookhaven National Laboratory. 

Razdoblje od 1987. do 1990. proveo je između Amerike i Zagreba, nastojeći da organizira dio istraživanja u Zagrebu. Početkom rata stali su i ti planovi, a profesor Senjanović svoju karijeru nastavlja u Trstu, gdje se zadržao idućih 30 godina.

Nakon Trsta radio je u Minhenu, sve do unazad godinu dana.

- Znajući tko je profesor Senjanović i o kakvom se svjetskom imenu radi bila nam je želja angažirati ga u Splitu, to bi svakako bio dobitak, naglašava doc. dr. sc. Lelas.

Senjanović je bio spreman napustiti izvrsne uvjete u Minhenu i prijeći u Split na prijedlog rektora Sveučilišta u Splitu.

Njegov uvjet bio je da se okupi grupa suradnika, a obećano mu je da će se oformiti Centar za teorijsku fiziku. 

Sveučilište u Splitu na sjednici održanoj 29. veljače 2024. donijelo je odluku o osnivanju sastavnice Sveučilišta u Splitu pod nazivom Centar za teorijsku fiziku Sveučilišta u Splitu.

- Stvaranje novog instituta čudo je u životu neke zemlje, smatra profesor Senjanović i naglašava ulogu Instituta Ruđer Bošković, koji danas predstavlja srž hrvatske znanosti. 

- Bez Instituta Ruđer Bošković Hrvatska bi bila deset puta slabija u znanosti, naglašava.

Stvaranje Međunarodnog centra za teorijsku fiziku

Senat Sveučilišta u Splitu na sjednici održanoj 22. studenog 2024. donio je odluku da podupire djelovanje prof. dr. sc. Gorana Senjanovića u području fizike elementarnih čestica počasne katedre na Sveučilištu u Splitu tzv. Chair pozicije.

Nekoliko mjeseci kasnije, donosi se i odluka na Senatu o stvaranju Međunarodnog centra za teorijsku fiziku.

- Chair pozicija je jedan koncept koji ne postoji u našem visokom obrazovanju. Riječ je o fantastičnom konceptu kojim se može vrlo brzo, dovođenjem jedne svjetske osobe, uspostaviti relevantno istraživanje u tom području, pojašnjava docent Lelas.

Razgovaralo se već o detaljima razvoja, navodi Lelas. Uvjeren je da bi to bio fantastičan dobitak za Sveučilište, pogotovo jer je riječ o projektu u koji ne treba ulagati veliku količinu novca.

Za taj je projekt profesor Senjanović dobio podršku brojnih kolega iz inozemstva, no suradnja sa Sveučilištem nije išla po planu.

- Nudi mi se pozicija da umjesto chaira budem savjetnik rektora. Drugim riječima, umjesto da stvaramo nešto veliko, da ne radim ništa, govori profesor Senjanović.

S druge strane Sveučilište u Splitu navodi da je ponudilo sklapanje ugovora u skladu s pozitivno pravnim propisima Republike Hrvatske, financijskim potraživanjima cijenjenog profesora Senjanovića i financijskim mogućnostima Sveučilišta u Splitu.

- Pokušali smo argumentirati da to stvarno nije ono što je pregovarano i dogovarano i da se s tim ne može napraviti centar, niti bilo kakva grupa, ističe docent Lelas.

Bio je veliki udarac i za profesora Senjanovića, koji je u tu ideju uložio energiju i entuzijazam.

- Koliko god mi je drag novac ne bih ga mogao uzeti, a da ne radim. U cijeloj ovoj priči stvar koja je neusporedivo važnija od plaće bila je mogućnost građenja svjetske fizike, teorijske fizike s kolegama, kaže. 

Centar bi okupio vrh svjetske znanosti

- Riječ je o vrhunskom znanstveniku koji vjerojatno ima potencijal dobivanja Nobelove nagrade. Neizvjesno je hoće li je dobiti, ali on jest taj kalibar znanstvenika, odnosno vrh svjetske znanosti, smatra prof. dr. sc. Silvestar Šesnić, prodekan za znanost Sveučilišta u Splitu.

Među pristiglim pismima preporuke docent Lelas izdvaja jedno zaista posebno.

- Pismo je to od najznačajnijeg živog fizičara, vjerojatno i znanstvenika, Seldona Glashowa, koji je otac standardne teorije čestica. On je direktno poslao pismo podrške za angažman profesora Senjanovića u Splitu kao chair profesora i za Centar za teorijsku fiziku, govori Lelas.

- Neki ljudi mi kažu da je bilo ludo što sam povjerovao, ali to je bilo toliko službeno najavljeno, navodi profesor Senjanović i ističe: Kad ispričate priču poput moje, ljudi vam kažu: Ajme, to je Hrvatska! Smatram da nema ništa strašnije od te rezignacije, govori Senjanović.  

Hrvatska ima golemi problem s "odljevom mozgova".

- Ne mislim da je to loše samo po sebi. Ono što bih rekao - nama fali je "doljev mozgova". Dobro je da ljudi odu u inozemstvo i napuste svoje sredine. Da biste bili priznati fizičar u svijetu, morate prijeći određeni put. Taj protok je nevjerojatno važan za vaše formiranje, naglašava profesor Senjanović.

Ideja mu je pomoći kolegama u Splitu kao što su profesor Lelas i njegova grupa da stvore jaku teorijsku fiziku. Od svojih snova i "gušta stvaranja nečega" ne odustaje.