Kakva klima u budućnosti očekuje Hrvatsku?

Ovog ljeta, svijet je svjedočio ekstremnim vremenskim uvjetima koje su mnogi stručnjaci opisali kao neviđene. Dugotrajni toplinski valovi, žestoke oluje, suše i poplave postali su svakodnevica, što je izazvalo zabrinutost među znanstvenicima i javnošću.

Iako su računalni modeli već predviđali ove promjene, brzina i intenzitet klimatskih promjena iznenadili su čak i najiskusnije meteorologe. Godina 2024. mogla bi ostati upamćena kao prekretnica kada se više neće moći ignorirati ozbiljnost klimatskih promjena, što zahtijeva hitne promjene u našim svakodnevnim životima.

O trenutnoj situaciji i budućim očekivanjima u Zelenoj liniji smo razgovarali s profesorom Brankom Grisogonom, stručnjakom za dinamičku meteorologiju s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Prema njegovim riječima, više od 99% klimatskih promjena može se pripisati ljudskom djelovanju. Kombinacija prirodnih pojava, poput El Niña, i ljudskih aktivnosti, kao što su betoniranje, asfaltiranje, emisija stakleničkih plinova i uništavanje šuma, dovela je do ubrzanja klimatskih promjena. Profesor Grisogono naglašava da, iako su visoke temperature bile prisutne i prije, ono što zabrinjava jest njihovo trajanje i širina zahvaćenih područja, što ukazuje na sve veću količinu energije u atmosferi.

Klimatske promjene posebno pogađaju Mediteran, uključujući Hrvatsku, gdje su suše sve češće, a toplinski valovi traju tjednima. Prema Grisogonu, ove promjene dovode do značajnih promjena u poljoprivredi, gdje će tradicionalne kulture poput kukuruza postupno nestajati, dok će suptropske biljke postati uobičajene. Promjene se već osjećaju, a očekuje se da će se nastaviti i pogoršavati, osobito u Dalmaciji, koja postaje sve sušnija i toplija.

Profesor Grisogono upozorava da su posljedice ovih promjena dalekosežne i da će utjecati na sve aspekte života. Nedostatak oborina, porast temperature i učestale oluje već dovode do deterioracije tla, smanjenja bioraznolikosti i dolaska invazivnih vrsta. Arktik, Sjeverni Sibir, Kanada, Australija, pa čak i Kalifornija, također su među najugroženijim područjima.

Kako bi se prilagodili ovim promjenama, potrebna je hitna i učinkovita reakcija na razini politika. Profesor Grisogono nije optimističan glede trenutnog odgovora na klimatske izazove u Hrvatskoj, ocjenjujući domaću politiku prema klimatskim promjenama s niskom ocjenom od 2,5. Naglašava da bez proaktivnog pristupa, implementacije postojećih zakona i suradnje između različitih sektora, Hrvatska će se suočiti s ozbiljnim izazovima u budućnosti.