Astronom Korlević: Mi smo zaribali, djeca trebaju napraviti bolji svijet

Je li lakše kada svijet pogledamo odozgo. Je li slika jasnija? A što sve vidimo kada pogledamo gore, prema zvijezdama? Nije teško pogoditi tko zna odgovore na ta pitanja. Astronom i znanstvenik Korado Korlević. Ekipa emisije Puls posjetila ga je u Višnjanu i razgovarala s njim o zbivanjima u svemiru, ali i na Zemlji. 

Nekada je do knjige bilo skoro pa nemoguće doći – a onda je došao Internet s kojim je svo ipak napisano znanje čovječanstva postalo svakome dostupno jednim klikom miša.

- Nikada nije bilo bolje baviti se znanošću nego što je sad, smatra astronom Korado Korlević, koji je od malog istarskog grada Višnjana stvorio veliko mjesto za istraživanje neba – jedno od najvažnijih u svijetu.

Odlučio je osim neba malo prokomentirati i stanje na Zemlji, i ovaj najnoviji strašni suludi rat koji trenutno bukti u Ukrajini.

- Kada su me pitali hoće li biti rata, išao sam racionalno i rekao sam da neće, jer nitko ne može dobiti. I onda se nađe osoba s problemima, okružena poltronima i koja napravi nešto što je nelogično. To ne možeš predvidjeti. Možemo imati jako kaotične situacije u budućnosti, od toga da cijelo čovječanstvo izgubi do toga da nakon ovoga svijet bude bolje mjesto. Ekstremi su jako široki, kaže.

Dobijaju proizvođači oružja, a gubi uvijek - narod

Dobitnici u cijeloj priči, napominje Korlević, su oni koji proizvode oružje, sirovine čija je cijena eksplodirala na svim tržištima, te oni na burzama koji se klade na vrijednost sirovine.

- Naravno, onaj koji uvijek gubi je narod, i jedan i drugi. Rat je totalna katastrofa u tom ljudskom, privatnom, moralnom, etičkom smislu, kaže.

Pad letjelice u Zagrebu - veliki 'šlamperaj'

A da je rat totalna katastrofa, podsjetila nas je letjelica usred glavnoga grada jedne subotnje večeri. Još uvijek nije poznato tko ju je lansirao, odakle, i zašto.

- Rekao sam da će se desiti jedan veliki 'šlamperaj', i desio se. U Zagrebu, u NATO-u, u medijima, u ministarstvu. Samo gledaš, slušaš i ne možeš vjerovati što se dešava. Radi se o letjelici koja je starudija, i koja je iz nekog razloga poslana pravocrtno – obično napravi krug i vrati se otkuda je došla. Neopisiva sreća je da nije otišla još 50 metara dalje i pala na studentski dom, ističe.

Živimo u vremenima kada se ponovno spominje nuklearni rat, ali se govori i o rušenju satelita. Korlević kaže kako je zaustaviti satelite jako skupo i komplicirano.

Nebo, sateliti

- Nije da se ne može, ali to znači da sljedećih 40 godina mi više ne idemo gore. To je nešto što spada u zabranjeno. Tko prvi to krene otvorio je Pandorinu kutiju, i nakon toga možemo očekivati sve. Isto važi i za nuklearno oružje, napominje.

Čini se kako je trenutno jedino svemir mjesto suživota zaraćenih strana. Na međunarodnoj postaji „Mir“ na snazi su neka druga pravila - ne diskutira se o politici i religiji. Kolević napominje da se ljudi u takvoj situaciji "naprosto moraju razumjeti", a problem su kaže - "centri i naredbe koje stižu od dolje“.

'Najprije treba odgojiti dobrog čovjeka, znanje je samo nadogradnja'

- Bez djece ništa do sada stvoreno ne bi imalo smisla, smatra Korlević, stoga je njegova osnovna misija poučavanje djece. Smatra kako je najbitnije odgojiti dobrog čovjeka, a znanje i sve drugo je samo nadogradnja.

- Odgoj postaje sve manje bitan, i mi na neki način odustajemo od njega, kao da je samo znanje bitno. Znanje je danas nebitno, znanje je sve oko nas i treba ga samo znati uzeti. Treba imati kritičko mišljenje i znati odabrati istinu od laži. Od silnih informacija koje su dostupne treba razlučiti pravi put, naglašava.

Tako zvjezdarnica Višnjan, osim što kontrolira nebo, organizira radionice i edukacijske programe na kojima je do sada sudjelovalo više od 7 tisuća djece.

'Mi smo zaribali, trebamo dati djeci alate da to odrade bolje'

- Djeca često nastavljaju taj svoj put i redovito se vraćaju. Često kasnije postaju asistenti i mentori na samim projektima.“, kaže programska koordinatorica Gordana Ruso.

Korlević ističe kako je njegova misija, kao i ona svih mentora, da što bolje pripreme sljedeću generaciju za svijet koji dolazi.

- To sve radimo da damo alate djeci koja će preuzeti svijet od nas, da to odrade bolje nego što smo mi. Mi smo zaribali na puno područja – na ekologiji, na društvu, međuljudskim odnosima, s idejom da će oni napraviti bolji svijet od nas, zaključuje.