U pitanju sposobnost letjelice da se kontrolirano spusti na Mjesec?

Robotski lander koji je izgradila privatna američka tvrtka doživio je na putu do Mjeseca tehnički problem što dovodi u pitanje prvo američko kontrolirano spuštanje na Mjesec u više od 50 godina.

U pitanju sposobnost letjelice da se kontrolirano spusti na Mjesec?

Problem s pogonskim sustavom letjelice dogodio se nakon uspješnog lansiranja nove rakete Vulkan, zajedničkog projekta Boeinga i Lockheed Martina.

Lander Peregrine tvrtke Astrobotic lansiran je iz Cape Canaverala na Floridi prvim letom te snažne rakete razvijane deset godina. No lander nije uspio zauzeti ispravan položaj orijentiran prema Suncu nekoliko sati nakon što je uspješno uspostavio kontakt s kontrolom leta i aktivirao svoj pogonski sustav, objavio je Astrobotic.

Tim misli da je vjerojatan uzrok nestabilne orijentacije prema Suncu anomalija pogonskog sustava što, ako se pokaže točnim, dovodi u pitanje sposobnost letjelice da se kontrolirano spusti na Mjesec.

Ako misija uspije, to bi bilo prvo američko kontrolirano spuštanje letjelice na Mjesec od slijetanja Apolla 1972. i prvo koje je izvela privatna tvrtka.

Astroboticov direktor John Thornton rekao je da su lansiranje letjelice čekali 16 godina.

Letjelica Peregrine bi trebala sletjeti na Mjesec 23. veljače s NASA-inom opremom za prikupljanje podataka o Mjesečevoj površini za planirane buduće misije s ljudskom posadom.

Letjelica američke tvrtke lansirana prema Mjesecu na raketi Vulcan

Letjelica koju je izgradila privatna tvrtka lansirana je prema Mjesecu na potpuno novoj raketi Vulcan tvrtke United Launch Alliance, zajedničkog pothvata američkih kompanija Boeing i Lockheed Martin, u pokušaju prvog američkog mekog slijetanja na Mjesec u pola stoljeća.

Lansiranje rakete Vulkan iz američkog Cape Canaverala moglo bi nakon više od 50 godina biti prvi korak prema vraćanju čovjeka na Mjesec. Naime, riječ je o prvoj američkoj misiji slijetanja na Mjesec od 1972., odnosno od ere misija Apollo. Ako sve prođe prema planu, lander bi trebao sletjeti na Mjesec potkraj veljače, što će biti prekretnica u svemirskim istraživanjima.

No ponovno osvajanje Mjeseca nije prošlo bez kontroverzija. Uz znanstvene instrumente, lander Peregrin ponijet će i posmrtne ostatke 69-ero ljudi kojima će Mjesec biti konačno odredište. Indijanski narod Navajo tomu se oštro protivi te misiju naziva "oskvrnućem" Mjeseca, koji ima sveto mjesto u njihovoj kulturi.

Letjelica Peregrine tvrtke za svemirsku robotiku Astrobotic lansirana je u svemir u 2:18 ujutro (8.18 sati po srednjoeuropskom vremenu) iz Cape Canaverala na Floridi na prvom letu Vulcana, moćne rakete koju je deset godina razvijao United Launch Alliance (ULA).

- Sve izgleda kako treba, savršeno, rekao je Eric Monda iz ULA nakon što je Vulcan prvi put poletio.

Lander Peregrine vrlo brzo poslao je prvi signal iz orbite nakon uspješnog odvajanja od rakete. 

Ako sve bude u redu, Peregrine bi označio prvo američko meko slijetanje na Mjesec od posljednjeg slijetanja Apolla 1972. i prvo ikada slijetanje privatne tvrtke na Mjesec - pothvat koji se posljednjih godina pokazao nedostižnim.

Lansiranje je bilo prvo i ključno za tvrtku ULA, koja je razvila Vulcan da zamijeni svoju raketu Atlas V i konkurira Falconu 9 iz SpaceX-a Elona Muska na tržištu lansiranja satelita.

Misija je organizirana u sklopu NASA-ina programa za istraživanje Mjeseca Artemis.

Druga privatna američka tvrtka u sklopu istog tog NASA-inog programa planira lansirati svoj lander u veljači raketom SpaceX-a Falcon 9. Spuštanje na Mjesec očekuje se 22. veljače.

Indija je u kolovozu prošle godine postala četvrta zemlja do sada koja je uspjela izvesti kontrolirano spuštanje na Mjesec nakon što Rusiji to istoga mjeseca nije uspjelo. SAD, Kina i bivši Sovjetski Savez jedini su koji su u tome uspjeli.

Ovaj put čovjek ne želi samo posjetiti Mjesec nego i ostati na njemu.

- Zato sada gledamo dalje, prema energetskim sustavima i roverima koji će voziti Mjesecom. Sve je to potrebno kako bismo uspostavili infrastrukturu za daljnji korak, a to je da na Mjesecu možemo živjeti i baviti se novim istraživanjima svemira, objasnio je John Thornton, predsjednik Uprave Astrobotica.

Očekuje se da će čovjek stupiti na Mjesec već za nekoliko godina, smatra hrvatski astronom Ante Radonić.

- Sad je vrijeme da se ljudi vrate na Mjesec, sad je došlo povoljno vrijeme da se astronauti vrate na Mjesec. Vidimo da sve svjetske agencije računaju na to da će u idućem desetljeću početi i gradnja prvih malih nastambi i baza sa čovjekom na mjesecu, rekao je Radonić.

Peregrine bi trebao sletjeti na Mjesec 23. veljače sa znanstvenim teretom na brodu koji će nastojati prikupiti podatke o površini Mjeseca prije planiranih budućih ljudskih misija. To je prvo putovanje do Mjesečeve površine u sklopu NASA-inog programa Artemis.

- Ovo će biti naša prva prilika da se vratimo i zaista obavimo mjerenja na samoj površini Mjeseca, najavio je Joel Kearns, NASA-in zamjenik administratora za istraživanje.

Na Mjesec su raketom Vulkan otišli i posmrtni ostaci 69-ero ljudi po cijeni od 13.000 dolara, a među njima je i pisac znanstvene fantastike Arthur C. Clarke te Gene Roddenberry, tvorac poznate serije "Zvjezdane staze".

- Njihov pepeo i DNK zajedno će biti lansirani. Čovječanstvo zaista ide onamo kamo nitko prije nije otišao, izjavio je Rod Roddenberry, sin kreatora serije "Zvjezdane staze".

Svemirska putovanja zaokupljala su maštu mladih i starih i te davne 1969. kada je Neil Armstrong prvi put kročio na Mjesec.

Zagrepčani su daleke 1969. godine pozorno pratili uspjehe misije Apolo.

- Vjerujemo u to da će uspjeti, da će se sretno vratiti i navijamo za to.

- A vi?

- Isto vjerujem, to je veličanstveni pothvat koji će ostati kroz cijelu povijest u sjećanju svima, rekli su građani za Dnevnik 5. kolovoza 1969. godine.

Tadašnji predsjednik Akademije znanosti i umjetnosti Grga Novak, zaključio je da je slijetanje na Mjesec trijumf čovječanstva.

- Čovjek naučenjak je pobijedio, današnji je dan trijumf čovjeka nad materijom, svjetlosti uma nad tamom zaostalosti, rekao je Grga Novak, predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Dnevniku 21. srpnja 1969. godine.

S ponovnim slijetanjem na Mjesec, ovaj put za stalno, otvoreno je novo uzbudljivo poglavlje u eri svemirskih putovanja.