07:34 / 25.12.2021.

Autor: V.K./HRT/Hina

Lansiranjem "Jamesa Webba" počela nova astronomska era

Teleskop James Webb

Teleskop James Webb

Foto: - / Shutterstock

NASA-in svemirski teleskop James Webb, izgrađen kako bi svijet dobio uvid u svemir kakav je postojao u trenutku formiranja prvih galaksija, lansiran je u subotu raketom Ariane 5 sa sjeveroistočne obale Južne Amerike otvarajući  novu eru u astronomiji. Instrument vrijedan devet milijardi dolara uspješno je potom iz rakete pušten u svemir. 

Snažni infracrveni teleskop, koji je NASA predstavila kao premijerni opservatorij za svemirsku znanost sljedećeg desetljeća, poletio je u svemir u raketi Ariane 5 koja je bila lansirana u 13.20 po srednjoeuropskom vremenu iz lansirne baze Europske svemirske agencije u Francuskoj Gvajani. Instrument težak 6.350 kg pušten je iz rakete nakon 26-minutne vožnje u svemir.

Webbu će nakon toga trebati mjesec dana da se doveze do svog odredišta u solarnoj orbiti otprilike milijun milja od Zemlje, što je oko četiri puta dalje od Mjeseca. Za usporedbu, Webbov prethodnik, svemirski teleskop Hubble, kruži oko Zemlje s udaljenosti od 340 milja, ulazeći i izlazeći iz sjene planeta svakih 90 minuta.

Ovaj teleskop, nazvan po čovjeku koji je nadzirao NASA-u 60-ih godina prošlog stoljeća, oko sto puta osjetljiviji je od Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i čovjekova mjesta u njemu. Webb će uglavnom promatrati svemir u infracrvenom spektru, što će mu omogućiti da prodre kroz oblake plina i prašine gdje se rađaju zvijezde, dok je Hubble djelovao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama.

Rad u infracrvenom području znači i da će JWST bilježiti svjetlost koja je u ovaj spektar dospjela kroz milijarde godina crvenog pomaka. Tako će on moći snimiti svemirske objekte koje do sada nismo imali prilike vidjeti, prve zvijezde i galaksije koje su nastale u vrlo ranom dobu svemira, kada je on bio star tek oko 100 milijuna godina.

Ti objekti tada su emitirali pretežno ultraljubičasto zračenje, a ono je u više od 13 milijardi godina, zbog širenja svemira, prošlo kroz cijeli vidljivi spektar i sada se može detektirati tek kao vrlo slabo infracrveno zračenje. Snimanje prvih velikih struktura u svemiru trebalo bi otkriti mnoge do sada nepoznate činjenice o nastanku prvih zvijezda i galaksija.

Glavno zrcalo teleskopa, koje se sastoji od 18 heksagonalnih segmenata od berilija optočenog zlatom, ima mnogo veće područje za prikupljanje svjetla.

Osim istraživanja formiranja najranijih zvijezda i galaksija astronomi će moći proučavati i super masivne crne rupe za koje se vjeruje da zauzimaju središta dalekih galaksija.

Instrumenti na JWST-u omogućit će potragu za dokazima o atmosferi koja podržava život na egzoplanetima, posebice postojanje ugljikova dioksida i metana, ali i na mnogo bližim svemirskim tijelima poput Marsa ili Saturnova ledenog mjeseca Titana.

Webbov teleskop, pak, nije namijenjen za traganje za kemijskim "biomarkerima", koji bi išli korak dalje u potvrđivanju izvanzemaljskog života.

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!