Jadran kakav poznajemo nestaje: More se zagrijava, stižu nove vrste i sve se mijenja

Toplinski val utjecao je i na temperature mora koje negdje dosežu gotovo 30 stupnjeva. Na zagrijavanje Jadrana već neko vrijeme upozoravaju znanstvenici koji su primijetili promjene u morskom ekosustavu. U Jadran dolaze nove, invazivne, vrste koje potiskuju domaće, autohtone organizme. 

Visoke temperature zagrijale su i more

Visoke temperature zraka posljednjih tjedana zagrijale su i more. Primijetili su to i kupači na pulskim plažama.

- Posljednjih godina toplija je, međutim za nas koji imamo malo više godina je jako ugodna.

- Znate što sve ovisi o vjetru, temperaturi, ali mislim da nije, možda jedan stupanj, ali možda ni toliko.

- To je ljeto, treba biti.

Sve više promjena uslijed zagrijavanja Sredozemnog mora bilježe i oni koji godinama prate stanje u podmorju. U Jadranu su sve češći stanovnici brojne invazivne vrste, poput vatrenjače i morskog oraha, koje su potencijalna prijetnja za domaće ribe, školjkaše i organizme.

- Riječ je o nekim vrstama koje su možda agresivnije od domaćih vrsta, mogu ih potiskivati sa staništa, mogu im biti velika kompeticija za hranu ili mogu biti predatori koji ih aktivno napadaju u velikim količinama, obično su to neke proždrljive vrste, naglasila je Ela Pahor, stručni suradnik u Aquariumu Pula.

Sredozemno more zagrijava se brže nego inače

Posljednja istraživanja pokazala su da se Sredozemno more zagrijava brže nego inače. Znanstvenici ističu da tomu pogoduju sve češći ekstremni vremenski uvjeti.

- Zadnjih deset godina imamo jako ubrzano zagrijavanje u sjevernom Jadranu, tu smo dodavali prosječno, prosječna godišnja temperatura smo rasli preko 2.7 stupnjeva. To je rekord za cijeli Mediteran, za sva europska mora, poručio je voditelj laboratorija, Institut Ruđer Bošković dr. sc. Martin Pfannkuchen, Rovinj.

Na more utječe i djelovanje čovjeka. Morski ekosustav opterećen je i otpadnim i oborinskim vodama, kemikalijama i onečišćenim rijekama.

- Ako nam raste jako temperatura, onda naravno postoji mogućnost da bakterije preuzmu taj sustav, a to su najčešće nepoželjne bakterije. Jako puno habitata su nestali, pogotovo obalnih habitata, u plitkim vodama vidimo to najviše, u obalnom pojasu. Možemo reći da imamo jako velike promijene koje smo morali zabilježiti koje ne liče na Jadran kako je bio prije 40 godina, dodao je Pfannkuchen.

Pred očima nam nestaje Jadran kakvog poznajemo. To nažalost mijenja život u moru. Posljedice već sada trpe morski organizmi, ali i ljudi koji uz more i od mora žive. 

Garić: Jadran se u 40 godina zagrijao za 1,2 stupnja, a proces se posljednjih godina dramatično ubrzao

Dok se Hrvatska bori s toplinskim valom, zabrinjavajući podaci stižu i iz Jadrana. More kod Dubrovnika danas je dosegnulo gotovo 26 stupnjeva, no znanstvenici upozoravaju da je pravi problem skriven duboko ispod površine. Dr. sc. Rade Garić, viši znanstveni suradnik Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, rekao je za središnji Dnevnik HTV-a da se Jadran od 1985. godine zagrijao za čak 1,2 stupnja, a tempo zagrijavanja posljednjih se godina značajno ubrzao.

Još više zabrinjava činjenica da su znanstvenici u posljednjih 30 godina zabilježili više od 20 novih vrsta planktona, među kojima su dvije potpuno nove vrste koje dosad nisu bile poznate znanosti.

- Cijeli Jadran, cijeli vodeni stupac, zagrijava se iznimno brzo, više nego što su predviđale prognoze, upozorio je Garić.

Iako je temperatura mora kod Dubrovnika danas bila gotovo 26 stupnjeva, riječ je samo o površinskom sloju. Znanstvenici su istraživali što se događa na dubinama između 200 i 800 metara.

- Mjerili smo temperature mora od 1985. do 2025. godine i utvrdili da se Jadran zagrijao za 1,2 stupnja. Posebno zabrinjava što se od 2011. godine stopa zagrijavanja dodatno ubrzala, rekao je Garić.

Prema njegovim riječima, more se sada zagrijava brzinom od jednog stupnja svakih 16 godina.

- To je iznimno puno i više od bilo kakvih prognoza, istaknuo je.

Porast temperature donosi i velike promjene u morskom ekosustavu. U posljednja tri desetljeća znanstvenici su u Jadranu pronašli više od 20 novih vrsta planktona.

- Samo 2022. godine opisali smo dvije nove vrste želatinoznog planktona, potpuno nove za znanost, rekao je Garić.

Posebno zabrinjava činjenica da su nove vrste pronađene u Jadranu, koji se smatra jednim od najbolje istraženih mora u Mediteranu.

- Velika je šansa da su te vrste došle izvana, a ne da su nastale ovdje, dodao je.

Na pitanje jesu li nove vrste posljedica mutacija uzrokovanih višim temperaturama, Garić pojašnjava da evolucijski procesi nisu tako jednostavni.

- Moguće je da su neke vrste u prošlosti jednostavno bile previdjene zbog nedostatka stručnjaka. Zato se uvijek vraćamo starim uzorcima i provjeravamo jesu li doista nove, objasnio je.

Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku čuva zbirku uzoraka još od 70-ih godina prošlog stoljeća, što znanstvenicima omogućuje usporedbu s današnjim nalazima.

Iako zasad nema velikih poremećaja među planktonom u južnom Jadranu, prvi znakovi promjena već su vidljivi.

- U Mljetskim jezerima zabilježili smo da je jedna domaća vrsta meduze potisnuta dolaskom strane vrste, upozorio je Garić.

Dodao je kako će nastavak zagrijavanja mora dugoročno mijenjati sastav biljnih i životinjskih zajednica u Jadranu.

- Sigurno će s vremenom dolaziti do promjene sastava tih populacija, zaključio je.