Dva lica Jadrana: Raznolikost zapadnog i istočnog istarskog podmorja

Iako ih okružuje isto Jadransko more, istočna i zapadna obala Istre kriju velike razlike koje oblikuju morske struje, hranjive tvari te koje ukazuju na bogatstvo i raznolikost života u Jadranu.

Najveći poluotok na Jadranu ima obalu dugu više od 450 kilometara. Iako i istočnu i zapadnu obalu okružuje isto more, one se znatno razlikuju. Na te razlike svakodnevno utječu morske struje, dubina mora, vjetar, ali i ono što u Jadran stiže s kopna.

- Iako je relativno malo u odnosu na svjetski ocean, karakteriziran je izuzetnom raznolikošću geomorfologije, biologije i hidrografije. Možda ljudi ne znaju, ali Jadran je najsjeverniji dio Mediterana i zanimljivo je da prima izuzetno veliku količinu slatke vode putem talijanskih rijeka. Čak trećina svih slatkih voda koje ulaze u Mediteran uđe baš u sjevernom Jadranu, istaknuo je Paolo Paliaga sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

U Jadran, na njegovoj zapadnoj obali utječe rijeka Po, na istočnoj strani pak kvarnerski otoci preusmjeravaju morske struje, a tu su i izvori podzemnih vode. 

- Istočna obala je dosta strma i ona je više u kontaktu s vodama koje dolaze iz južnog Jadrana. Tako da ona je slanija, a ako imate neke vrulje, može imati hladne vode i te vode su bistrije. Indirektno, zapadna obala Istre osjeti utjecaj rijeke Po. Ponekad usred ljeta čak se može izmjeriti i osjetiti da je voda slađa s ove strane Istre u odnosu na Istočnu stranu, objasnio je Paliaga.

- Zapadn strana ima nižu uzravnjenu obalu, i ima vodu koje su bogatije s nutrijentima, a i hranjivim tvarima i zato ako se šećemo uz obalu češće možemo primijetiti da je voda pogotovo u nekim uvalama malo zelenkasta, malo bogatija životom što više idemo prema sjeveru, dodao je.

Zapadna obala količinski bogatija ribom, u istočnoj više vrsta

Na hranjivost mora utječe i njegovo stalno kretanje. Jadranom neprestano kruže morske struje, a na njihovo kretanje utječu i vjetrovi, ponajprije bura i jugo. Uz istočnu obalu Istre struje donose vode iz južnog Jadrana prema sjeveru, dok se uz zapadnu obalu kreću prema jugu. Takva stalna kretanja utječu i na život pod površinom: zapadna je obala količinski bogatija ribom, dok je istočna bogatija ribljim vrstama. 

- Nije slučajno da naše glavne ribarske luke, u Puli, Rovinju i Novigradu su uglavnom smještene na zapadnoj strani jer onda one love ribu u bazenu sjevernog Jadrana koji je jedan od najproduktivnijih područja čitavog Mediterana, pogotovo što se tiče konteksta sitne plave ribe. Dok ova istočna strana je možda bolja za neke malo veće komade, ali njih je malo teže uloviti. Uz istočnu obalu Istre ponekad možemo imati i morske pse. Iako su oni mali, nemojte se brinuti, ali Kvarner je poznat upravo po tome što ima veću populaciju morskih pasa, ustvrdio je voditelj Katedre za oceanografiju.

A koliko se sustavi razlikuju, najbolje pokazuje sudbina morskog oraha, tzv. rebraša. U Jadran stiže iz područja rijeke Po, nošen morskim strujama. No gotovo nikada ne stigne do istočne obale Istre.

- Oni dolaze iz zapadnog sjevernog Jadrana, tamo ima puno hrane, oni se tamo razmnožavaju i onda ih struje donose do nas. Međutim, onda se desi nešto jako zanimljivo, kako ih struje nose prema jugu Istre, do Rt-a Kamenjak, oni malo po malo ulaze u vode koje su siromašne hranom i onda ostanu bez resursa i u roku od tjedan dana baš se vidi da se njihova tijela počinju raspadati je ulaze u uvijete starvacije. I onda kada pređu Rt Kamenjak i počinju se mještati u dijelu Kvarnera jednostavno tamo ugibaju, ispričao je Paliaga.

Dva različita Jadrana

Zbog razlike u količini hranjivih tvari imamo gotovo pa dva različita Jadrana. 

- Istočna obala značajno je siromašnija, vode su prozirnije, oligotrofne, nema toliko hranjivih tvari. Filtratorni organizmi koji su prilagođeni životu u oligotrofnom moru, recimo mahovnjaci, oni pak prosperiraju više uz Istočnu obalu Istre. Upravo za istočnu obalu Istre nam je zbog svojih grebenastih struktura, špiljskih i polušpiljskih elemenata interesantna što se tiče fonistike, istaknuo je Neven Iveša, docent na Fakultetu prirodnih znanosti na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli.

- Baš nedavno smo na širem području utvrdili jednu vrstu raka, koja se zove baba ili kuka, koji predstavlja karizmatičnu vrstu važnu za praćenje u kontekstu Direktive o staništima Europske unije. Ako ćemo pogledati u kontekstu školjkaša konkretno je zapadna obala puno zanimljivija i puno je bogatija fauna školjkaša zato što imamo puno unosa hranjivih tvari i buja fitoplankton i zooplankton i jednostavno filtratori i organizmi tu puno bolje uspijevaju, pojasnio je.

I upravo nas sve te razlike podsjećaju kakvo bogatstvo skriva Jadransko more, ali i koliko je važno čuvati tu raznolikost.