Palud, prirodni dragulj Istre: dom stotinama ptičjih vrsta koje treba zaštititi

U uvali Palud kod Rovinja krije se pravi raj za ljubitelje biljaka i ptica. Neke od njih možete vidjeti samo ondje. No, zbog sve većeg utjecaja klimatskih promjena, turizma i invazivnih vrsta pojedine vrste ptica su ugrožene. HRT doznaje - kako ih očuvati.

To je područje dom za više od 240 vrsta ptica - selica, gnjezdarica i zimovalica. U blizini močvare, u miru i tišini, može se promatrati i jedna od osjetljivijih hrvatskih gnjezdarica - vlastelica.

- Samo ovdje ćemo naći neke određene životinjske i biljne vrste, a osim toga, ovo je i odmaralište, nije samo gnjezdilište ili hranilište. Ovo je odmaralište za vrste koje migriraju sa sjevera na jug. Ovdje ptice nalaze svoje utočište, tu se mogu odmorit, nahranit i onda nastaviti dalje svoj put, rekao je Sandro Dujmović, stručni voditelj JU Natura Histrica.

Zato je važno očuvati ovo ornitološko blago. Jedan od koraka očuvanja je međunarodni projekt GREW, usmjeren na bolje upravljanje vlažnim močvarnim staništima i ublažavanje posljedica klimatskih promjena.

- Zbog nepredvidivih količina padalina, pogotovo tijekom ljeta, sve dužih sušnih razdoblja, prekomjerne sedimentacije područja, što sve pridonosi uništavanju i degradaciji staništa te smanjenju bioraznolikosti, naglašava Katarina Perković, viša stručna suradnica JU Natura Histrica i voditeljica projekta GREW.

Područje Paluda obuhvaća oko 220 hektara, od čega močvara zauzima gotovo 20. Njezin ekosustav održavaju slatka i morska voda koja pritječe iz podzemlja, ali i morska voda koja u nju dolazi kroz umjetno prokopan kanal 1906. godine. Iako je more važno za močvaru, tim kanalom dolaze i neželjeni stanari.

- U prvom redu su plavi rakovi, Callinectes sapidus, koja je vrsta inače originalno iz Amerike, koja se širi čitavim Mediteranom i ona je uspostavila veliku populaciju tu u močvari i našli smo dokaze da se hrani sa svime. Od školjkaša puževa pa čak i s nekim ostacima ptica. Tako da je ta skupina baš problematična, rekao je Paolo Paligla, suradnik na projektu GREW.

Problematične čimbenike koji utječu na ovo močvarno područje želi se ublažiti kako bi se sačuvao dom brojnih biljnih i životinjskih vrsta.