Obala nikad ne miruje: Prirodni procesi neprekidno je oblikuju

Mirno more, zrake sunca koje se lome o stijene i mediteranski krajolik koji mnoge ostavlja bez daha. Gotovo savršeni su to prizori istarske obale, baš kao s razglednice. No ispod te idile skriva se druga priča, tiha, spora i gotovo neprimjetna. 

Ono što se čini kao trajna slika, prostor je stalnog kretanja i promjena.

- Ako gledamo baš dugo u povijest, vide se nekakve promjene i povišene razine mora, ali ako gledamo u nekakvu bližu prošlost, nemamo značajne promjene na našoj obali. Na trošenje obale na našem području znatno utječu valovi, velike promijene u razini mora i jaki udari vjetra, naravno obalne kiše i erozija tla koja se događa zbog materijala koji se na samoj obali nalazi. U uvali ispod mjesta Brovinje, gdje imamo jasan primjer više različitih slojeva, vidimo svašta, zemlja, različite vrste stijena i naravno more koje tu dolazi i nosi sve to, govori Ivan Pentek, voditelj projekta pri Istarskom veleučilištu.

Takve razlike i promjene posebno su vidljive na izloženim dijelovima istarske obale, gdje djelovanje mora i valova ostavlja jasnije tragove.

- Istarska obala je u dosta dobroj situaciji zato jer imamo čvrste i visoke strme stijene. Takav teren je pogodniji i imamo manju opasnost od pojave klizišta. Naravno tu postoji manja razlika sa zapadne obale na području Rovinja i grada Umaga gdje je malo teren drugačiji, pojašnjava Pentek.

Osim prirodnih procesa, na obalu utječe i čovjek.

- Ljudi sa svojim djelovanjem na obalnom području, odnosno s gradnjom umjetnih plaža zapravo nanose materijal koji nije prirodni i koji nije povoljan zapravo za opstanak tih plaža. To rezultira da se taj materijal drugačije troši, ali i ostali teren koji se nalazi oko njega i onda imamo još veće probleme, ističe Pentek.

Probleme i potencijalnu opasnost izaziva i gradnja kuća i objekata uz samo obalu. Primjer je uvala u Jadranovu gdje su kuće na samom rubu stijena.

- Ovdje su kuće izgrađene na vapnencima koji nisu stabilni. Do sada je već lokalna zajednica dosta investirala da bi taj dio bio siguran i stabilan. Da ovdje nije bilo urbanizirano, ti prirodni procesi bi se odvijali svojim tokom. Recimo ovdje ishodište tih problema je što nema više klizišta odnosno odrona. Ti odroni su dohranjivali žalo nizvodno, žalo je rodirano i automatski valovi s puno većom energijom djeluju na same kosine. Od vremena Rimljana recimo ugrubo more se podignulo dva, dva i nešto metra. I upravo Eufrazijeva bazilika je već prilagođena tim klimatskim promjenama. Sami podovi su bili prerađeni, govori Igor Ružić, suradnik na projektu pri Građevinskom fakultetu u Rijeci.

A prilagođena je i ova uvala. Zidom nastoje se ublažiti udari valova koji su već oštetili obalu.

Promjene se prate u sklopu međunarodnog projekta "Resonance" koji uz hrvatsku obuhvaća i talijanski dio obale. Prate se promjene obalne linije, klizišta i nestabilnosti.

- Susjedna Italija ima puno većih problema. Recimo na jednom dijelu koji istražujemo je jedna kuća iznad klifa gdje se taj klif svake godine približava i sada je to postalo dramatičn. Zbog niza problema koje je Italija imala kroz povijest, Oni puno striktnije zabranjuju gradnju blizu obale, kaže Ružić.

Primjer koji bi možda trebala slijediti i Hrvatska. Utjecaj na obalu bilježi se i s pomoću računalnih modela kojima se pokušavaju prikazati mogući scenariji na pojedinim dijelovima obale. Iako ne predviđaju budućnost, pokazuju mogući razvoj promjena. U sklopu projekta razvija se i mobilna aplikacija za građane.

- Gdje će recimo građani moći koristiti te alate kada se nađu u nekakvom području gdje je povećani rizik, gdje će kroz svoje kamere na mobitelima moći skupiti informacije koliki je taj rizik u određenom području, možda za informacije o kretanju za to područje, pa čak i turističke informacije, kaže Pentek.

I dok se obala čini poznatom i postojanom, ona zapravo nikada ne miruje. Prirodni procesi na njoj ostavljaju trag i neprekidno je oblikuju. Razumijevanje tih promjena i kretanja možda je prvi korak prema odgovornijem odnosu prema obali koju često doživljavamo kao trajnu i nepromjenjivu.