Morski gnjurac - zaštićena morska ptica važna za morski i kopneni ekosustav

Za ravnotežu morskih i kopnenih ekosustava ključan su faktor i morske ptice. Među njima se ističe morski vranac, poznatiji kao gnjurac. U Hrvatskoj je to strogo zaštićena vrsta. Najčešće se gnijezde na nenaseljenim otocima Brijuna.

U potrazi za hranom s površine mora, morski vranac nestaje u trenu. Zaranja čak i do 60 metara.

- Imaju velik raspon krila, što im omogućava velik uzgon. Jako su dobri plivači, rone, aktivno traže hranu roneći, mogu jako duboko zaroniti i zaron može trajati i do nekoliko minuta, ispričala je Martina Hervat, viša stručna savjetnica za zaštitu prirode iz Nacionalnog parka Brijuni.

I dok ih je na moru lako uočiti, na kopnu je to ipak malo teže. U vrijeme gniježđenja, od prosinca do lipnja, biraju mirno nenaseljeno područje s mnogo makije. Na Brijunima se gnijezde na 11 nenaseljenih otoka.

- Mi ih možemo pronaći tako da gledamo gdje je razgaženo, kuda se ptica kreće, ali isto tako nam pomaže vidjeti ove bijele ostatke izmeta, dodala je Hervat.

Točan broj teško je utvrditi. Pri svakom obilasku terena zateknu nove ptiće ili nova jaja. Ključni alati za njihovo praćenje su GPS uređaj i ornitološko prstenje.

- GPS uređaji im stoje jedno određeno vrijeme. Ovisi o ptici, aktivnosti, teritoriju koji oni koriste i slično. S obzirom na to GPS na kraju sam i otpadne kako ptica s njim ne bi živjela čitav život, objasnio je Dominik Spevec iz udruge BIOM.

NP Brijuni putem projekta "Mali otoci za očuvanje bioraznolikosti" prikuplja podatke o prehrambenim navikama, vremenu provedenom na kopnu i moru te ugroženosti morskih vranaca.

- Na moru love hranu i jedu, a na kopnu odmaraju i imaju mladunce. Njihov izmet vrlo je nutritivno vrijedan te pomaže biljkama da rastu, ali i ostatku ekosustava. Ugrožavaju ih štakori koji im jedu jaja, ribarske mreže, smeće, pa i turisti, istaknuo je Dries Engelen iz udruge BIOM.

A ti crni ljepotani pokazatelji su zdravlja mora. Njihovim očuvanje štitimo bioraznolikost na kopnu i moru.