Obnovljen spomenički kompleks Aleja glagoljaša

Sunce, kiša i vjetar ostavili su trag na 11 spomenika koji svjedoče o glagoljici, hrvatskoj pismenosti i identitetu Istre. Spomenički kompleks Aleja glagoljaša dočekao je obnovu. Trajala je godinu dana. 

Danas ovi kameni spomenici izgledaju kao novi. Godine, vremenske prilike i neprilike te priroda ostavile su traga. Pukotine, oštećenja i dotrajalost pokazali su da je obnova bila nužna.

- Trebalo je sanirati statičke nestabilnosti, eroziju, popraviti slova, napraviti čitljivija, te paradontoze oko spomenika pokrpati zemljom, odnosno kontrolirati raslinje jer su žile ušle već oko spomenika i počele djelovati, objašnjava projektant obnove Aleje glagoljaša Branko Orbanić.

- Prošlo je 40 godina od postavljanja posljednjega spomenika, a više od 50 godina od početka te akcije i oni su bili malo zapušteni. Naravno, to je istarski kamen koji s vremenom potamni, očistili smo ga, nanovno uredili okoliš i to je sada opet za nekoliko desetljeća uređeno, dodaje predsjednik čakavskog sabora Žminj akademik Robert Matijašić.

Aleja glagoljaša nastajala je od 1977. do 1985. godine, a proteže se između Roča i Huma. Na tih sedam kilometara nalazi se 11 spomenika kao podsjetnici na razvoj glagoljice, hrvatske pismenosti i kulture.

- Možemo slikovito reći da čitamo i gledamo već pola stoljeća jednu knjigu, zbirku uklesanu u kamenu. Pitanje je identiteta, samosvojnosti, tradicije, otvorenosti... Jedna sjajna ideja u trokutu, Črnja koji je to pokrenuo, Bratulić naš profesor i prijatelj i Janeš... Znak riječju, povijest, nadam se i turistička atrakcija, napominje predsjednik istarskog ogranka DHK dr.sc. Boris Domagoj Biletić.

Preko tih kamenih zapisa Aleja povezuje prošlost i sadašnjost Istre podsjećajući na vrijednosti koje su oblikovale i njezin identitet.

- Centralni dio je Istarski razvod koji govori kako su odnosi unutar Istre bili uređeni u srednjem vijeku. Prema tome, Istra je i tada znala urediti svoje odnose, kao i danas i čestitka svima koji su doprinijeli da tu tradiciju i kulturu očuvamo, poručio je istarski župan Boris Miletić.

Tako su ove kamene stranice hrvatske povijesti dobile novu priliku - moći će ih čitati i buduće generacije i sačuvati od zaborava.