Samoniklo bilje u fokusu festivala u Kršanu

U Hrvatskoj je više od tisuću vrsta samoniklog bilja. U Istri ih ima čak 650. Neke od njih ovog su se vikenda mogle vidjeti na 15. Festivalu samoniklog bilja u Kršanu. Posjetitelji su imali priliku naučiti kako prepoznati samoniklo bilje te kako ga upotrijebiti u kuhinji.

Uz malo znanja priroda može biti prava riznica hrane. No razlika između jestivog i otrovnog često je mala, zato u berbu treba ići oprezno.

- Najveća zamjena može se desiti s medvjeđim lukom, koji se može zamijeniti za mrazovac i đurđicu. Međutim, oni ne rastu u isto vrijeme. Također, medvjeđi luk ima specifičan miris i preporučila bih da ga ljudi ne beru sami, rekla je fitoterapeutkinja Martina Brnić.

Kako prepoznati jestivo samoniklo bilje i koja su njegova svojstva, Martina je pokazala na radionici u Kršanu.

- Maslačak se koristi od korijena do cvijeta, to je jedna od rijetkih biljaka da se sva koristi, poručuje Martina.

- Kopriva, iako je izbjegavamo zbog peckanja, zapravo ima brojne koristi,  primjerice, dobra je za cirkulaciju, ali i za niz drugih stvari koje mnogi ne poznaju, naveo je Saša.

"Od prirode do tanjura"

Punih ruku iz prirode ravno u kuhinju. Prirodni su izvor vitamina i minerala, a priprema je jednostavna.

- Kuha se kratko, čim kraće tim bolje, zato što visoka temperatura smanjuje hranjive vrijednosti lisnatog povrća i divljeg bilja. Samoniklo bilje ovog tipa ima određenu gorčinu, pojašnjava kuhar David Skoko.

Najčešće se bere u proljeće, a udruga gljivara iz Labina od samoniklog bilja priprema namaze.

- Radimo sedam - osam prepoznatljivih vrsta, ubirući biljke u njihovom punom cvatu. Kada su u početnom stadiju, tada su najkvalitetnije, ustvrdio je predsjednik Društva gljivara Labinšćine "Martinčica" Mladen Dušman.

Već 15 godina spajaju prirodu i znanje, a oživljavanjem navike branja samoniklog bilja prirodu vraćaju na tanjure.