Limski kanal čuva tragove neandertalaca, ali i filmske povijesti

Limski kanal mjesto je bogate prošlosti i jedinstvenog krajolika. Od skrivenih prapovijesnih špilja pa sve do nekadašnjih filmskih kulisa, taj je prostor i danas posebno vrijedan. Dom je mnogobrojnim kopnenim i morski životinjama, a u njegovu se podmorju već godinama odvija i prepoznatljiv uzgoj školjaka. 

Duboko usječen u istarsko kopno, ovaj čudesni zaljev skriva tisućljeća ljudske povijesti.

Život je ovdje bujao od najranijih vremena, od neandertalaca, preko lovaca kamenog doba, plemena brončanog doba i starih Rimljana.

- Prostor Limskoga zaljeva bio je nastanjen već od najranije prapovijesti odnosno od kamenoga doba. Tragove toga razdoblja prvenstveno pronalazimo u špiljama i polupećinama s obje strane zaljeva i na južnim i na sjevernim padinama, govori Katarina Gerometta, docentica na Odsjeku za arheologiju, Sveučilište Jurja Dobrile.

- Sasvim sigurno je najpoznatija i najznačajnija među njima Romualdova pećina. Ona je naziv dobila prema svetom Romualdu koji je prema legendi boravio u srednjem vijeku u špilji u pustinjačkim danima. Ali ona nam je zapravo značajna zbog toga što su u njoj pronađene rukotvorine odnosno kamene alatke koje su izradili već neandertalci, dodaje.

Uz prirodu i sklonište, sve ih je u ovaj zaljev privlačio i nepresušan izvor hrane. 

O ribolovu i izlovu školjaka, od pamtivijeka, najbolje govore pronađene alatke kojima su lovili.

- U prapovijesti imamo kamene nalaze koje su koristili za otvaranje tih školjaka, a recimo u rimsko doba, u rimskim vilama, našli smo brončane, metalne udice i olovne utege za mreže, objašnjava Gerometta.

Gradila su se ovdje i prapovijesna naselja koja su služila za kontrolu zaljeva i priobalja, a Rimljanima je služio i kao granica dviju kolonija. 

No, ovaj jedinstven prostor nije bio važan samo kroz povijest, njegovo bogatstvo prirode i podmorja i danas zahtijeva posebnu skrb.

- 60-ih godina prošlog stoljeća je zaštićen kao značajan krajobraz, 80-ih godina prošlog stoljeća kao poseban rezervat u moru, da bi ulaskom u Europsku uniju, područje dobilo i više zaštita, kazao je Sandro Dujmović, ravnatelj JU Natura Histrica.

- Natura 2000 u sklopu kojeg se štite i ptice, šest vrsta ptica morskih, pet vrsta šišmiša, biljke, hazmofitske vegetacije. To su biljke koje rastu na ovim strmcima na stijenama, objašnjava.

- S obzirom na to da se ovdje miješaju slatka i slana voda, znači imamo i boćatu vodu, i ako gledate voda u Limskom zaljevu je zelenija neko izvan jer ima puno planktona. I to je u biti hrana za školjkaše i zato oni ovdje jako dobro uspijevaju, zaključuje Dujmović.

Zato je ovaj zaljev s vremenom postao veliko uzgajalište. Ipak, održati taj posao danas je teže nego ikada prije.

- Do prije deset godina najveći problem nam je bila školjkojedna riba. Bilo koja riba koja voli pojest dagnju. A danas je veći problem od toga temperatura mora, ističe školjkar Emil Sošić.

- U uzgoju imamo uginulih, sve veću količinu svake godine i to onda predstavlja ogroman problem. Neki će reći tradicija, ja ću reći upornost ljudi. Upornost ljudi je dovela do toga da se još uvijek dan danas uzgaja, govori.

Ovim je usjekom nekada tekla rijeka Pazinčica. No podizanjem mora, nakon posljednjeg ledenog doba, stvoren je ovaj veličanstven Limski kanjon. 

Upravo je taj fenomen, koji neodoljivo podsjeća na norveški fjord, privukao i filmske produkcije 60-ih godina prošloga stoljeća. 

- Prvi i najpoznatiji bio je film "Dugi brodovi". Zatim odmah 65. su druga dva snimana "Erik the Viking", španjolsko-talijanska produkcija i jedan švedske produkcije "Divlji Vikinzi". Za potrebe snimanja prvog filma Dugi brodovi je ovdje bilo izgrađeno vikinško naselje koje je ostalo i desetljećima nakon kao turistička atrakcija, rekla je direktorica TZ Kanfanar Ivana Maružin Mzrlić.

- Možda danas filmovi nisu više primarni razlog posjete ovom području, ali uvijek je posjetiteljima u podsvijesti da su se ovdje snimali filmovi, ovdje se i raspituju. A imali smo i tijekom prethodnih godina i projekcije tih filmova i to zbilja okupi i velik broj posjetitelja jer je posebno atraktivno vidjeti ovaj zaljev, kako je izgledao pred 60ak godina u nekom sasvim drugom svijetu sa sasvim drugim temama, dodaje.

Jer iako se kroz stoljeća mijenjao, ovi prizori ni danas nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.