Posljednji školjkar u Limskom kanalu

Premda je Limski zaljev prava meka za uzgoj dagnji i kamenica, akvakultura uzmiče pred turizmom. Emil Sošić posljednji je uzgajivač školjaka na Limu. Objašnjava da je zaljev zapravo 12-kilometarska potopljena dolina u kršu. Zbog brojnih vrulja i bočate vode idealna je za uzgoj školjaka i ribe.

Uzgoj kamenice u Limskom kanalu seže u Rimsko doba. Kad pričamo o dagnji kao 'low cost' proizvodu - uzgoj je krenuo 80-tih godina intenzivnije. A kad pričamo o uzgoju ribe koji je ugašen već dvije godine - prvi probni uzgoj je bio 1979., priča Emil.

Nema više uzgoja ribe, a osim Emila ni školjke više nitko ne uzgaja. On u koncesiji ima dva polja, već 18 godina u polikulturi ima dagnju i kamenicu, odolijeva sve većim troškovima i ima osam stalno zaposlenih radnika. Kraj je sezone, dagnji je malo, pa ovaj put vadi 300 kilograma.

- Kvaliteta dagnji se mjeri po količini mesa i boji ljuske. Većinom kada se plasira to su ljetni mjeseci, a tada imamo više hrane u moru - tako da dagnja bude zadovoljavajuće puna, objašnjava.

Mala tvornica - brod

Dagnji treba oko dvije godine da naraste do konzumne veličine. Nakon toga može se vaditi iz uzgajališta. U tome im pomaže plovilo nalik na malu tvornicu, sve je mehanizirano: od vađenja školjki do pranja i odvajanja komercijalnih dagnji od onih manjih, nedoraslih.

Sve prodaju na području od Novigrada do Rovinja. Tu je velika koncentracija restorana i hotela, a struktura gostiju je takva da traži tu vrstu proizvoda. No, uzgoj im otežava alga koja u toplome moru buja. Sa školjke je mogu maknuti jedino mlazom vode.

Opasna alga i gladna orada

- Utječe na dagnju tako da opkoli cijelu pergolu i ne dopušta vodi da dolazi do nje. Slijepi se, i dagnja ugine. Probleme stvara i orada. Kad ogladni onda se spusti do pergola dagnji i napravi štetu, ponekad i stopostotnu, naglašava Emil.

Nakon nekoliko sati provedenih na uzgajalištu vraćamo se u luku. Dagnje su spremne za prodaju. Potražnja za njima velika je, veća od godišnje proizvodnje koja je između 35 i 50 tona.

Uz njih Emil uzgaja i kamenicu. S onom stonskom ne treba je ni uspoređivati jer svako podneblje kamenici daje svoje. Ova je mliječna, masnija, puna, govori nam Emil dok čisti netom iz mora izvađene školjke.