Neandertalska "Lubanja C" od četvrtka u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju

Najcjelovitiji primjerak neandertalske lubanje, "Lubanja C" iz fundusa Muzeja neandertalaca u Krapini, bit će predstavljen javnosti na otvorenju izložbe u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju (HPM) u četvrtak, najavljeno je u srijedu na konferenciji za medije u Muzeju.

Riječ je o jednom od najcjelovitijih fosilnih ostataka i simbola ne samo hrvatske nego i svjetske paleoantropološke baštine starom oko 130 tisuća godina. Lubanja C, poznata i pod nazivom Krapina 3, lice je krapinskog neandertalca, i u doslovnom i prenesenom smislu. Zbog svoje očuvanosti svjedoči o izgledu lica neandertalaca te veličini i obliku njihova mozga. Na čeonoj kosti pronađeni su i urezi koji svjedoče o simboličkoj sferi života neandertalaca.

Lubanja pripada Zbirci krapinskog diluvija, najvećoj zbirci neandertalaca pronađenih na jednom nalazištu i nezaobilaznoj referenci u svjetskoj paleoantropologiji i znanosti o evoluciji čovjeka. Procjenjuje se da su pronađeni ostaci nekoliko desetaka osoba različitih dobi i spolova, a nalazi se čuvaju u HPM-u.

- Ideja za izložbu, punog naziva "Lubanja C - svjetska paleoantropološka baština", došla je od toga da se Lubanja C samostalno izloži prvi put te da je se predstavi "ne samo kao izuzetan znanstveno muzejski predmet nego i kulturno dobro", poručila je koordinatorica izložbe i ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Tatjana Vlahović.

- Originalni fosil čini središnji dio izložbe - jedini je muzejski izložak u prostoriji i u posebno izrađenoj muzeološkoj zaštitnoj vitrini koja osigurava kontrolirane mikroklimatske i svjetlosne uvjete, a u igri svjetla potpuno je lišen sjena, objasnila je muzejska savjetnica i koordinatorica izložbe Iva Mihoci.

Jedan od autora izložbe, muzejski savjetnik i voditelj Geološko-paleontološkog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Dražen Japundžić, objasnio je da su iskapanja na Hušnjakovu brdu, koje je inicirao Dragutin Gorjanović-Kramberger, počela 1899. i iskapalo se u pet navrata do 1905. Mnogi su, rekao je, tada sumnjali u to da je riječ o drevnoj populaciji, a njihovu starost Kramberger je ispitao tada novom tehnologijom datiranja fluorom.

Drugi autor, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Institutu za antropologiju Ivor Janković, rekao je da je nalazište otkriveno slučajno, na sličan način kao i nalazište u dolini Neandertal nakon što su, tijekom iskapanja pijeska krajem 19. stoljeća, pronađene različite neobične kosti. 

Na konferenciji za medije prikazan je i dokumentarni film u kojemu stručnjaci komentiraju i interpretiraju te prezentiranju značajnost Lubanje C u širem kontekstu neandertalske kulture. Autor dokumentarca je tvrtka 4film na čelu s Antoniom Jukom.

Izložba može biti podjednako zanimljiva i široj javnosti i stručnjacima. Posjetiteljima će na raspolaganju biti edukativni interaktivni materijali, katalog izložbe te stručna vodstva.

Organizirani su i radionice za djecu i mlade te diskurzivni programi za javnost i znanstvenu zajednicu. Radionice su namijenjene starijima od osam godina, a polaznici će moći naučiti ponešto o razvoju čovjeka i životu krapinskih neandertalaca, izrađivati umjetnine na radionici Paleoart te sudjelovati u radionici paleontološkog iskapanja.  

U popratnom programu za javnost i znanstvenu zajednicu sudjelovat će muzejski djelatnici i vanjski suradnici iz područja antropologije, paleoantropologije i muzeologije. Predavanje će održati i Ivor Janković te vodeći svjetski paleoantropolog emeritus Fred H. Smith.

- Radionice i predavanja pokazuju da Muzej, koji je osnovao Grad Zagreb, ne misli samo na svoj znanstveni rad i čuvanje baštine nego i na to da se znanje podijeli s posjetiteljima, što je temelj kulturne politike Grada Zagreba, poručila je pročelnica Gradskog ureda za kulturu i društvo Emina Višnić.

Istaknula je da je HPM, koji je ponovno otvoren nakon cjelovite obnove u listopadu prošle godine, dobio međunarodnu nagradu "Živa Award 2025" za najbolji slavenski muzej, čestitavši ravnateljici.

Izložba će biti otvorena do 14. prosinca.