Otvorena izložba "Lubanja C - svjetska paleoantropološka baština"

Izložba "Lubanja C - svjetska paleoantropološka baština" čiji je centralni eksponat najcjelovitiji nalaz lubanje neandertalke iz Krapine star oko 130 tisuća godina, otvorena je u četvrtak u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju (HPM).

Originalni fosil Lubanja C, poznata i kao Krapina 3, jedini je muzejski izložak u prostoriji i u posebno je izrađenoj muzeološkoj zaštitnoj vitrini koja osigurava kontrolirane mikroklimatske i svjetlosne uvjete. Zbog svoje očuvanosti, svjedoči kako o izgledu lica neandertalaca, tako i o veličini i obliku njihova mozga. Također, na čeonoj kosti pronađeni su i urezi koji svjedoče o simboličkoj sferi života neandertalaca.

Primjerak je sastavni dio zbirke Krapinskog diluvija koja se već 120 godina čuva upravo u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Procjenjuje se da su pronađeni ostaci nekoliko desetaka osoba različitih dobi i spolova. Tri su podzbirke iz ovoga nalazišta u HPM-u: hominini s oko 900 primjeraka, alatke s preko tisuće i životinjski ostaci s preko dviju tisuća primjeraka, istaknula je na otvorenju koordinatorica izložbe, ravnateljica HPM-a Tatjana Vlahović.

- Svaki pronađeni ulomak, svaka kost i svaki trag života koji je ovdje skriven svjedoči o inteligenciji, prilagodljivosti i duhovnosti naših prapovijesnih predaka, poručila je.

Izložba je nastala iz želje da se ovaj jedinstveni fosilni nalaz prvi put samostalno izloži i predstavi "ne samo kao izuzetni znanstveno-muzejski predmet, nego i kao kulturno dobro koje povezuje prošlost našeg planeta s budućnošću znanosti i društva", kazala je ravnateljica Vlahović, dodajući da se na taj način HPM pozicionira kao ključni čuvar paleoantropološke baštine i dokaza o ljudskoj evoluciji.

Izložbu je službeno otvorila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, koja je kazala da je izložba posebno značajna "jer se izlaže eksponat koji u svjetskim znanstvenim okvirima ima iznimno značenje".

Dodala je da je HPM ne samo mjesto čuvanja i prezentiranja baštine, nego i mjesto učenja, kazavši da je sadržaj muzeja komplementaran obrazovnom sustavu. "Mlade treba privlačiti pričama i vrijednim sadržajima", poručila je ministrica.

Jedan od autora izložbe, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Institutu za antropologiju Ivor Janković istaknuo je da je ideja za izložbu potakla upravo od koordinatorica muzejske savjetnice Ive Mihoci i ravnateljice Tatjane Vlahović. U realizaciji su sudjelovali i drugi autor izložbe, muzejski savjetnik i voditelj Geološko-paleontološkog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Dražen Japundžić, doktorica Marija Bošnjak koja je pripremila dokumentaciju, tvrtka 4film na čelu s Anitom Jukom koja je producirala kratkometražni dokumentarni film koji se može pogledati na izložbi, i mnogi drugi.

Nalazište na Hušnjakovu brdu otkriveno je slučajno, na sličan način kao i nalazište u dolini Neandertal, nakon što su, prilikom iskapanja pijeska krajem 19. stoljeća, nađene različite neobične kosti. Te su kosti proslijeđene paleoantropologu Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru, koji je inicirao iskapanja koja su se provodila u pet navrata od 1899. do 1905. godine. Mnogi su tada sumnjali u to da se radi o drevnoj populaciji, no Kramberger je sumnje odagnao koristeći tada novu tehnologiju datiranja fluorom.

Fred H. Smith: Hrvatska blagoslovljena dvama važnim nalazištima neandertalskih fosila

Otvorenju je prisustvovao i Fred H. Smith, američki paleoantropolog sa Sveučilišta u Illinoisu, koji je Hrvatski prirodoslovni muzej, s ciljem izučavanja ostataka krapinskih neandertalaca, prvi puta posjetio 1971.

- Hrvatska je blagoslovljena dvama jako važnim nalazištima neandertalskih fosila, Krapinom i Vindijom, koje su pružile primjerke ključne za razumijevanje neandertalaca i njihove uloge u našoj evoluciji", poručio je Smith, koji će u petak održati predavanje na pod nazivom "Croatian Neanderthals: The People from Krapina and Vindija and the Neanderthal Story".

Zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet istaknuo je da danas imamo priliku o neandertalcima učiti ne samo u Muzeju krapinskih neandertalaca, već i u obnovljenoj zgradi HPM-a i aneksu, podzemnom prostoru u kojemu se izložak nalazi.

Obuljen Koržinek poručila je da će se sada otprilike svaka dva ili tri mjeseca otvarati po jedan novi muzej nakon obnove, a najavila je skori početak izgradnje dodatnog edukacijskog centra u Hušnjakovu koji će pojačati suradnju između HPM-a u Muzeja krapinskih neandertalaca.

Uz izložbu, organizirane su i radionice za djecu i mlade namijenjene starijima od osam godina, a polaznici će moći naučiti ponešto o razvoju čovjeka i životu krapinskih neandertalaca, izrađivati umjetnine na radionici Paleoart te sudjelovati u radionici paleontološkog iskapanja. Posjetiteljima će na raspolaganju biti edukativni interaktivni materijali, katalog izložbe te stručna vodstva kao i predavanja stručnjaka.

Izložba će biti otvorena do 14. prosinca.