Berlin: kako je politika utjecala hrvatsku likovnu umjetnost

Obnova zgrade NMMU-a još je u tijeku, no muzej nastavlja svoj program gostovanja. Sinoć je u berlinskoj galeriji Kunsthaus Dahlem otvorena izložba koja otkriva kako je politika utjecala na razvoj hrvatske likovne umjetnosti druge polovine 20. stoljeća, i to u zgradi iznimno zanimljive povijesti.

Od socrealizma, kojem je u središtu lik vođe, do postupnog oslobađanja i razvoja apstraktne umjetnosti - kustoski tim izložbom "When Politics Strategised Aesthetics" berlinskoj publici želi pokazati tijek nastajanja apstraktne umjetnosti koju i danas baštinimo u Hrvatskoj.

- Radovi su dakako iz zbirke NMMU-a i predstavljaju sve ono što se dogodilo u našoj vizualnoj umjetnosti između 1945. i 1960. godine kada se rađala nova estetika zahvaljujući prekidu sa SSSR-om, istaknuo je Branko Franceschi, ravnatelj NMMU-a, autor koncepcije i kustos izložbe.

Kustosica Zbirke NMMU "Od 1990. - danas" i kustosici izložbe Marta Radman napominje da joj je jedna od najinteresantnijih poveznica u tom smislu Murtićevo djelo "Na straži" djelo:

- I kako samo tri godine kasnije odlaskom u Ameriku i određenim oslobađanjima u političkom kontekstu Murtić u New Yorku upoznaje i Pollocka i cijeli jedan krug apstraktnih umjetnika i već se nakon tri godine vraća u Zagreb s velikom izložbom "Moji doživljaji Amerike" iz koje mi predstavljamo djelo iz ciklusa "Highway", kaže Radman.

Za ovu izložbu odabran je prostor snažne povijesne simbolike. Zgrada je izgrađena tijekom nacizma kao monumentalni atelijer Hitlerova omiljenog kipara Arna Brekera, a nakon rata preuzeli su je američki saveznici i berlinski umjetnici, pretvarajući je u središte poslijeratnog modernizma.

- U Kunsthaus Dahlemu zadovoljstvo nam je ugostiti zbirku zagrebačkog Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Ona nam pomaže da bolje razumijemo vlastitu likovnu povijest, posebno iz razdoblja DDR-a, kada nismo imali uvid u događaje izvan naših granica. Vjerujem da će izložba biti zanimljiva sugrađanima koji se tog razdoblja živo sjećaju, objašnjava ravnateljica "Kunsthaus Dahlema" Dorothea Schöne.

Među tridesetak izloženih djela posebno se ističu radovi Antuna Augustinčića, Vojina Bakića, Dušana Džamonje, predstavnika umjetnosti enformela i grupe Exat51. Izložbu, koja će nesumnjivo sljedeća tri mjeseca intrigirati njemačku publiku, podržalo je i hrvatsko veleposlanstvo u Njemačkoj.