25 FPS: Kako tehnologija 21. stoljeća utječe na našu pozornost?

Kakve posljedice tehnologija 21. stoljeća ostavlja na nas, kako utječe na našu pozornost, koji su načini našeg otpora? - odgovore na ta pitanja traži program "Disperzije", svojevrsni uvod u Internacionalni festival eksperimentalnog filma i videa 25 FPS.

22. izdanje festivala, pod nazivom "Otporom do drukčijih stvarnosti", nudi bogat i inovativan program na pet gradskih lokacija, s Kinom Kinoteka kao središtem. Publika će u međunarodnoj konkurenciji moći pogledati 25 pomno odabranih naslova te domaći program "Refleksi" koji donosi još 8 eksperimentalnih ostvarenja.

- Možemo razgovarati o nekakvim utočištima te pažnje, koja možemo kreirati u vlastitom domu, na vlastitom radnom mjestu, ali isto tako možemo razmišljati na zakonodavnom, stvari su se počele kretati u svijetu, ističe autorica projekta "Laboratorij pažnje" Barbara Matijević.

- Brojni se autori bave temom postkolonijalizama, institucionalnim rasizmom, također različitim oblicima pružanja otpora, pokušajem ispisivanja nekih drugačijih stvarnosti, navodi programska izbornica i producentica festivala 25 FPS Nika Petković.

Velikan proširenog fima Guy Sherwin otvara festival 25 FPS

Prvi dan 22. izdanja Festivala 25 FPS obilježit će prvi blok hrvatskih eksperimentalnih filmova u Kinoteci, uz premijerno prikazivanje filma "En el medio, si viene" Ane Buljan, van konkurencije, a festival se večeras svečano otvara u Histrionskom domu uz velikana proširenog filma Guya Sherwina. On je Pionir britanske filmske avangarde, a izvedbom svojega poznatog rada "Man With Mirror", pedeset godina od njegove prve izvedbe, u kojemu s pomoću ogledala i projicirane filmske snimke vlastitoga lika stvara poetski dijalog između materijalnosti filma i izvedbe uživo, prošlosti i sadašnjosti, te sjećanja i percepcije.

Kao i u svojem cjelokupnom radu, autor se bavi istraživanjem temeljnih sastavnica filma, svjetla i vremena, često korištenjem serijskih oblika i elemenata uživo, kako bi proširio mogućnosti analognog filma, podsjećaju s festivala.

Selekcijom 22. izdanja provlači se tema individualnog i kolektivnog otpora čije tragove pronalazimo ne samo u povijesnim artefaktima i arhivima nego i u pokušajima ispisivanja drukčijih stvarnosti kao odgovora na općeprihvaćeno loše stanje svijeta no, napominje se u najavi, autori i autorice iz različitih geografskih i povijesnih perspektiva, progovaraju da je drugačiji svijet i dalje moguć.

Mnogi filmovi u programu istražuju pitanja postkolonijalne nepravde, kao i njihovo nasljeđe u institucionaliziranom rasizmu, koji dominira suvremenim društvom.

Bilo da je riječ o hibridnim esejima, strukturalnim ili kućnim filmovima, njihovi se autori suprotstavljaju službenim narativima, stvarajući nove oblike protusjećanja i pokušavajući zamisliti budućnosti izvan mračnih sjena kolonijalizma, ističe se.

Kaos današnjice, zaboravljeni jezici, otuđenje, psihodelične vizije

Festivalskoj publici već poznata, britanska filmska autorica Miranda Pennell vraća se novim filmom, "Šumskim čovjekom", u kojem se posljedice kolonijalne prošlosti materijaliziraju u duhu jednoga orangutana, a prikazat će se još jedan festivalski laureat, američki filmaš Ben Russell koji filmom "Druga Zemlja", vodi od usta do špilje do vatre do ekrana do rata do kože ne bi li oslikao kaos današnjice.

Izgubljeni, zaboravljeni i nekoć zabranjivani jezici te pokušaji njihova oživljavanja u filmskoj formi tema su filmova Skriveni materijali kolumbijskog filmaša Luisa Esguerre Cifuentesa kao i libanonskog filmaša Roberta Minassiana koji u svojem filmu "Kad cvijeće sanja o nama" progovara o žrtvama i snovima svojih predaka.

Festivalski laureati, tajlandski umjetnik Tulapop Saenjaoren u svojim Lokalnim senzacijama prikazuje oblik otpora idolatriji i otuđenju, a na sličnom tragu otuđenje lokaliteta i topografije razotkriva austrijski umjetnik Johann Lurf nesvakidašnjim time lapseom "ForeverForever" uhvaćen posebno razvijenom 65-mm kamerom.

Autori se nerijetko prepuštaju intimnim oniričkim te psihodeličnim vizijama, iz potrebe za bijegom kao u egzistencijalnom eseju Pas lutalica mladog pariškog umjetnika Julesa Bourbona ili iz iskrene ljubavi prema analognome mediju kao u slučaju talijanskog intermedijalnog umjetnika Martina Moolhuijsena i njegovog "Katabasisa" koji se gradi na temelju ručno oslikanih 35-mm slajdova.

Međunarodno filmsko natjecanje donosi ukupno 25 filmova, a hrvatski Refleksi osam naslova domaćih autora i autorica, prema izboru selektorskog tima, koji čine Marina Kožul, Nika Petković i Tena Trstenjak.

U ovogodišnjem Velikom žiriju su britanska eksperimentalna filmska autorica i umjetnica Alia Syed, španjolska filmologinja Gloria Vilches te argentinsko-američki filmski povjesničar i kustos Federico Windhausen.

Nagradu u hrvatskoj natjecateljskoj sekciji dodijelit će žiri kritike u kojem su kustosica Tena Bakšaj, filmska kritičarka i suurednica programa Slovenske kinoteke Anja Banko, esejistica i kritičarka Ana Fazekaš.

Osim Nagrade publike, u sklopu festivala Nagradu Green DCP dodijelit će Udruga za audio-vizualna istraživanja 25 FPS hrvatskom filmu u selekciji.

Posebni programi održat će se u Studio-galeriji Klet i na Akademiji likovnih umjetnosti te u Surogatkinu KIC, a nakon zagrebačkog tjedna festival odlazi u riječko Art-kino i splitski MKC.

Detaljan raspored dostupan je na mrežnim stranicama, a ulaz na sve projekcije i programe festivala je slobodan.