Kako kultne ikone iz stripova postaju dijelom videoigara

Kulturne ikone, Tintin, danas gotovo stogodišnji lik, i Štrumpfovi, koji ulaze u sedmo desetljeće, rodili su se u stripu. Nakon što su zaživjeli u animiranim i igranim filmovima, život nastavljaju i u videoigrama. Na nedavno održanoj konferenciji BLEND razgovarali smo sa stručnjacima koji ih razvijaju u tom digitalnom svijetu.

Avanture Tintina, mladog i naivnog belgijskog reportera, počele su davne 1929. godine. Serija od tridesetak Hergéovih stripova zaživjela je u gotovo svim medijskim formama.

- S papira je zaživio 1947. u lutkarskom filmu, među prvima se 1950-ih prikazivao na televiziji, a 1980-ih ušao je u digitalni svijet videoigara. Među prvima je imao svoju internetsku stranicu 1995., zatim na društvenim mrežama pa aplikaciji, a producirali smo čak 10 milijuna podcastova. Posljednje je imerzivno iskustvo putem gigantskog platna. Najizazovnije je u videoigrama, jer moramo se držati onoga što je Hergé stvorio, ne stvaramo nove priče i nema nasilja, a znamo da se to u videoigrama očekuje, objašnjava Yves Février, digitalni i medijski strateg i producent u TintinImaginatio.

I Štrumpfovi su najprije zaživjeli u stripu, doduše kao epizodni likovi, a već sedam desetljeća oduševljavaju nove generacije u svim medijima. Videoigre, pak, imaju jedinu licenciranu agenciju. 

- Štrumfovi se razvijaju usporedno s razvojem tehnologije i u svakom mediju pričaju novu priču - to im je prednost i zato uvijek privlače novu, mladu publiku. Primjerice, prošle je godine izašla nova verzija videoigre, a u tom su svijetu bili među prvima, od 1982. godine, i evoluiraju i prilagođavaju se. Najviše igrača imaju na mobilnim uređajima na kojima su preuzeti 50 milijuna puta, napominje Jean Greban, licencirani agent za Štrumpfove u sektoru videoigara.

Na konferenciji BLEND bio je i jedan od vodećih programera automoto videoigara.

- Nije posve jasno kako će se umjetna inteligencija isprepletati s razvojem videoigara. Problem je, naime, kada se njome koriste mladi ljudi koji nemaju životnog ili radnog iskustva, jer neće ni naučiti, no programeri s iskustvom mogu uštedjeti i trećinu vremena. U kodiranju pomaže, ali u ovom kreativnom, umjetničkom, nasreću - potreban je čovjek, kaže Marco Ponte, izvršni i kreativni direktor Nacon Studija Milano.

Sva tri sugovornika slažu se - više nego ikada prije povezuju se narativne, tehničke i kreativne ekspertize u svijetu videoigara, u kojem sve više do izražaja dolazi i hiperprodukcija.