Što je "dark web" i može li mu svatko pristupiti?

17.10.2024.

09:39

Autor: N.J./Dobro jutro, Hrvatska/HRT

O opasnostima interneta govorimo već dugo. Na hrvatskom - "crni internet" dio je interneta na kojemu cvjetaju pornografija, pedofilija, svodništvo, može se kupiti droga, pa čak i naručiti ubojstvo. Postoji posebna policija i informatički stručnjaci koji se bave suzbijanjem tog opasnog kriminala.

Što je dark web?


Dark web je svojevrsno kibernetičko podzemlje.


- Najčešća klasifikacija podzemlja interneta su clear web, to je web na kojem smo svakodnevno, gdje možemo s tražilicama doći do neke stranice, gdje su nazivi tih web stranica intuitivni. Ako mi tražimo neku tvrtku ili neku instituciju, lako ćemo je pronaći, tamo nešto pogledati. Onda je nekakav deep web koji je na Internetu koji nije kriptiran, ali to je prostor koji nije indeksiran, znači koji ne možemo lako pronaći, neće nam Google ili Yahoo ili neka tražilica izbaciti, kazao je Nino Talian, stručnjak za kibernetičku sigurnost.


- Treći sloj, najdublji je tzv. dark web. Riječ je o kriptiranom internetu. Prije nekog vremena postojao je za vojne svrhe razvijen nekakav softver, set tehnologija koji omogućuje da se kriptirano komunicira na internetu, da nitko nikoga ne može prepoznati ili vidjeti tu komunikaciju. Onda je kasnije taj softver postao open source i onda su počeli najviše cyberkriminalci i drugi neki akteri koji žele ostati anonimni, koristiti takve tehnologije koje komuniciraju internetom, ali u potpornom stealth modeu, objasnio je.


Skriva se naš identitet i izvor surfanja


Radi se o tome da kad idemo na dark web, ne koristimo standardne internet preglednike kao što su Chrome, Edge, Firefox, nego koristimo alternativne, poput Tora, The Onion Routera, spomenuo je stručnjak.


- Znači, instaliramo jedan alternativni preglednik s kojim ulazimo na internet, dodao je.


Komunikacija je kriptirana, ona skriva naš identitet i izvor odakle surfamo.


- Na primjer, ako surfamo iz Zagreba, tu ćemo ući, ali onda će napraviti, recimo, tri nekakva skoka, skočiti u neki drugi grad, treći i četvrti i onda doći na destinaciju, objasnio je.


- Još jedna specifičnost je da URL-ovi, web adrese, nisu intuitivne kao što je na clear webu, nego su jako dugački stringovi. Vi ako želite doći do stranice na dark webu, morate točno znati taj dugački link. Ne možete ga pogoditi, možete jedno copy-pasteati ako odete na neku stranicu koja ima popise takvih stranica, dodao je.


Dark web najčešće koriste kriminalci


- Najčešće dark web koriste kriminalci, jednostavno normalan čovjek nema neki legitiman razlog zašto tamo ići, osim recimo ako za neku svrhu želi ostati potpuno anoniman, ni negdje podijeliti s nekim neke informacije, rekao je stručnjak za kibernetičku sigurnost.


Budući da je dark web skriven i kriptiran, odlična je lokacija za sajmove, trgovinu ilegalnim predmetima. Poznati su primjeri trgovine drogom, dječjom pornografijom, oružjem, naručivanjem ubojstava te cyber kriminal. 


- Cyber kriminal je jedna ogromna stvar, zarade se u tom biznisu mjere u milijardama. Zato što tamo kad se razmjenjuju kriptovalute i neke druge stvari, gotovo je nemoguće ili vrlo, vrlo teško ući u trag. Iako ponekad ovi good guys, znači recimo policija koja se bavi lovom na cyber kriminalce i neke druge tvrtke koje se s time bave su ponekad uspješne, ali ipak ti kriminalci nekad ostave neke tragove, otkrio je.


Spona između stvarnog svijeta na clear webu i dark weba je IP adresa ili korištenje prave e-mail adrese. Upravo se tako mogu pronaći i uhititi kriminalce.

Kako su kriptovalute i dark web povezani?


Kriptovalute i dark web su povezane zbog svoje prirode i anonimnosti transakcija.

- Kriptovalute su nekakva decentralizirana valuta iza koje ne stoji nekakva vlada ili zemlja koja izdaje normalne valute. I zbog prirode te tehnologije, ona je jako podobna za anonimne transakcije i u tom svijetu ne zna se tko stoji iza koje transakcije itd. I onda se na dark webu najčešće i obavljaju te transakcije i radi se o takvom sadržaju, objasnio je Talian.

Kibernetički napadi


Kada dolazi do napada na, primjerice, službene stranice HZZO-a, napada li se iz tog najdubljeg sloja, dark weba ili široko korištenog clear weba?


- Ja bih rekao i jedno i drugo. Napadači koriste raznorazne metode i kako da uđu prvo na stranicu, pa kako da deployaju nekakav zlonamjerni kod i kako da dođu do osjetljivih podataka. Mi ovdje govorimo o istom internetu, samo su ovo različiti slojevi tog interneta i neke stvari se vide, a neke su skrivene, kazao je Nino Talian, stručnjak za kibernetičku sigurnost.


- To je kao da hodamo gradom i neke stvari su javne, vidimo reklame, vidimo izlog i što je u izlogu, a neke stvari su iza nekih zaključanih vrata, a neke stvari su onda još i u podzemlju, dodao je.


Motivi kibernetičkih napada najčešće su financijske prirode, zna se raditi o ucjenama, ali i zlonamjernom rušenju stranice, kao i o napadu hakerske skupine koje su podržane od neke države kada se želi napraviti šteta ili srušiti servise neke druge države, a može se govoriti i o cyber ratovanju, objasnio je.


-  Kibernetički prostor jedna je nova realnost i ne možemo danas zamisliti život bez kibernetičkog prostora. Toliko smo povezani, toliko servisa bi stalo, evo kad su se događali novi napadi po svijetu, nedavno je bio napad u Hrvatskoj ili kad vidite zračnu luku u jeku sezone ili napad na bolnicu itd., onda vidite da avion neće poletjeti, da ne možete obaviti zdravstveni pregled, da ne možete doći do svojih podataka, podignuti novac s bankomata, kazao je.

Kako se zaštititi da naši podaci ne završe na dark webu?


Trebali bismo najviše paziti što radimo i objavljujemo na internetu.


- Ljudi su često naivni, pa objavljujemo možda neke slike ili tako. Tu trebamo biti vrlo, vrlo oprezni. To je savjet da se slike ili privatne informacije objavljuju samo u zatvorenom krugu ljudi, samo svojim prijateljima, rodbini. Da to nije javno, jer zaista ima loših igrača koji će zloupotrijebiti te informacije, naše osobne podatke, ime, prezime, adrese, godinu rođenja i tako dalje, rekao je Talian.


Jednom kad nešto bude objavljeno na internetu, zauvijek se nalazi na internetu.


- Kao što smo oprezni kad idemo van, kad ne bismo baš sve svima pokazali i stavili na balkon sve što imamo, tako trebamo paziti što objavljujemo na internetu, dodao je.


Koja dobna skupina je najugroženija?


To su osobe treće životne dobi, odnosno oni koji su manje informatički pismeni.


- Normalno da je manje informatički pismen netko tko nije s tim odrastao. Znači, naša djeca koja imaju sada super moderne tehnologije, internet i sve, intuitivnije će im biti što je reklama. Dobra vijest je da se sve više to promiče i kroz medije i u školama i tako, znači raste ta svijest. Samo još to treba pojačati, zdraviji oprez, kazao je.

Kako možemo, recimo, vidjeti je li nas netko hakirao?


- Postoje korisne stranice koje nisu na dark webu, nego na običnom webu. Have I Been Pwned i tako još neki, u koji možete upisati svoju e-mail adresu, svoje ime i prezime i onda vam on izbaci je li se vaša e-mail adresa ili vaša korisnička lozinka pojavila u nekakvom curenju podataka, a moderni mobiteli i neke aplikacije vas i upozoravaju - primijećeno je da je vaš e-mail, ili password od tog e-maila negdje procurio, pa promijenite password. A inače se preporuča redovito mijenjati lozinku, da je password složen, poručio je stručnjak za kibernetičku sigurnost.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!