Strateški pristup i etika presudni za implementaciju umjetne inteligencije

07.10.2025.

16:05

Autor: M.Z./HRT/Hina

Skup Ekonomskog instituta o umjetnoj inteligenciji
Skup Ekonomskog instituta o umjetnoj inteligenciji
Foto: Marko Prpic / Pixsell

Za usvajanje umjetne inteligencije (AI) važnije su kompetencije koje se tiču strategije i integracije, što uključuje i razumijevanje etičkih standarda, od onih koje se odnose na isključivo tehničku stručnost, rečeno je u utorak na znanstveno-stručnom skupu u organizaciji Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).


Na skupu "Umjetna inteligencija u poslovnom sektoru i javnoj upravi: potencijali i izazovi", predstavljeni su rezultati istraživanja o korištenju AI-ja u kojem je sudjelovalo 506 hrvatskih poduzeća koja su već usvojila određene AI tehnologije, pri čemu je cilj bio utvrditi koji su čimbenici zaslužni za njeno uvođenje, kao i procijeniti utjecaj AI-ja na strukturu prihoda i ekonomičnost u poslovanju poduzeća.

U istraživanju su sudjelovala uglavnom mikro i mala poduzeća iz IT-ja i prerađivačke industrije, a promatralo se do koje su razine određene vještine zastupljene u poduzećima, kao i koja je njihova važnost, odnosno razina zastupljenosti koju priželjkuju vlasnici i direktori tih poduzeća.

Prema riječima EIZ-ovog istraživača Brune Škrinjarića, uočen je jaz u pojedinim vještinama, nakon čega se promatralo koliko taj manjak utječe na usvajanje AI rješenja unutar svakog poduzeća.

Škrinjarić je istaknuo da su za usvajanje AI-ja u poduzećima bitnije kompetencije koje se tiču strategije i integracije, u smislu i uočavanja gdje je AI potreban kako bi se primjerice poboljšala profitabilnost ili, pak, obraćanja pažnje na etičke standarde primjene.

- Strategija i integracija uključuju vještine poput upravljanja, etičkog nadzora i integriranja umjetne inteligencije u širu strategiju poduzeća. Sve povezano s time više utječe na usvajanje umjetne inteligencije u poduzećima od tehničkih vještina, poput upravljanja podacima, programiranja i strojnog učenja, koje se ipak mogu naučiti ili 'uvesti' od drugdje, ocijenio je Škrinjarić.

Dorian Fildor (EIZ) je istaknuo da ne smijemo uzimati "zdravo za gotovo" on što nam AI govori, s obzirom na to da primjena AI-ja može dovesti do ekonomske štete u poduzećima.

- To ne znači da AI ne treba koristiti, međutim treba biti svjestan negativnih rizika, koje treba kvalitetno adresirati, putem kreiranja i sustava provjere, kako bi se potencijalna šteta izbjegla, poručio je Fildor, pri čemu je kao glavne rizike izdvojio dezinformacije i "halucinacije".

AI kao alat za suzbijanje korupcije


Jelena Budak s EIZ-a govorila je o AI-ju u službi dobrog upravljanja i suzbijanja korupcije, istaknuvši da AI analiza velikih podataka omogućuje prepoznavanje nepravilnosti, neetičkog ponašanja, prijevara, manipulacije podacima, kršenja privatnosti, nepoštenih praksi u kreditiranju i drugih nepoštenih i nezakonitih aktivnosti.

Apostrofirala je korištenje AI-ja u financijama, bankarstvu, računovodstvu, osiguranju, revizijama, javnoj nabavi i sl., dodavši i da upotreba pritom nije ograničena samo na poduzeća i organizacije iz tih sektora, već na sve koji imaju svoj financijski segment.

- Tako, integracijom AI-ja u svoje poslovanje, organizacije unaprjeđuju procese donošenja strateških odluka, upravljanje rizicima, jačaju povjerenje ulagača i povećavaju transparentnost poslovanja, rekla je Budak.

Dejan Ravšelj s Fakulteta za javnu upravu Sveučilišta u Ljubljani govorio je o primjeni umjetne inteligencije u javnoj upravi u Sloveniji, rekavši kako je tamošnje ministarstvo javne uprave s korištenjem umjetne inteligencije počelo još 2011. godine.

- Koristi od primjene AI-ja u javnoj upravi ogledaju u automatizaciji i personalizaciji, boljim odlukama i predviđanjima, otkrivanju nepravilnosti, podršci službenicima, kao i povećanju participacije građana, rekao je Ravšelj.

Hrvatska javna uprava je na začelju EU-a po spremnosti za primjenu AI-ja


Izazovi se, pak, između ostalog, ogledaju u sigurnosti i zaštiti podataka, kao i kapacitetima javne uprave, u vidu i dovoljnog broja stručnjaka.

Spomenuo je i istraživanje Oxford Insights iz 2024. o spremnosti javne uprave na primjenu umjetne inteligencije na razini zemalja članica EU-a, po kojem se Hrvatska nalazi na začelju.

U odnosu na druge članice EU-a, nešto bolje stoji kada je riječ o privatnom tehnološkom sektoru, kao onom koji mora nuditi kvalitetne alate AI-ja te ulagati u istraživanje i razvoj, dok je na pretposljednjem mjestu u segmentu podaci i infrastruktura.

- Tehnologiju ne treba izbjegavati i "blokirati" je, već na optimalan etički način upotrebljavati. Apostrofirao je i OECD-ove preporuke za primjenu AI-ja u javnoj upravi, što uključuje i razvoj nacionalnih strategija, edukaciju zaposlenih, provedbu pilot projekata te sustavno praćenje učinaka, poručio je, zaključno Ravšelj.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!