Sunce, vjetar i geotermalni izvori: Hrvatska stoji na pragu energetske revolucije

Tijekom COP30 u Brazilu, najveće svjetske konferencije o klimatskim promjenama, dok svijet raspravlja o tranziciji prema održivim i sigurnim energetskim sustavima, Hrvatska se nalazi pred razdobljem u kojem može ostvariti najveći napredak u svojoj energetskoj povijesti. Povoljan geografski položaj, raznolik teritorij i europska financijska podrška stvaraju mogućnosti koje brojne države u regiji nemaju.

Prirodni resursi svrstavaju Hrvatsku u sam europski vrh

Hrvatska ima više od 2500 sunčanih sati godišnje, što je svrstava u sam vrh Europe po solarnom potencijalu. Po kvaliteti vjetra nalazi se u gornjoj trećini europskih država, a geotermalni gradijent veći je oko 60% od prosjeka Europske unije.

U kombinaciji s biomasom, bioplinom i razvijenom plinskom infrastrukturom, koja otvara mogućnost proizvodnje vodika i biometana, Hrvatska raspolaže raznovrsnim energetskim portfeljem koji može ojačati sigurnost opskrbe i podržati dekarbonizaciju industrije i prometa.

Velik prostor za ubrzanje razvoja obnovljivih izvora

Hrvatska trenutačno ima 244 W solarne snage po stanovniku, dok europski prosjek iznosi 755 W. Usporedbe s državama koje su posljednjih godina snažno ubrzale razvoj to jasno pokazuju: Grčka je u pet godina instalirala 7,5 GW, a Mađarska 5,5 GW novih solarnih kapaciteta. U istom razdoblju Hrvatska je dodala oko 1 GW, i to uglavnom kroz manje i krovne sustave koji čine više od 90% ukupno instaliranih solara.

Na prijenosnoj mreži nalazi se samo osam solarnih elektrana ukupne snage 120 MW, što znači da veliki projekti, koji u drugim državama nose glavni teret tranzicije, kod nas tek trebaju zaživjeti. Usto Hrvatska svaki mjesec uvozi i do 30% električne energije, što jasno pokazuje koliki je prostor za povećanje domaće proizvodnje i smanjenje ovisnosti o vanjskim izvorima.

Energetska tranzicija i sigurnost – teme koje se danas ne mogu odvojiti

Geopolitičke okolnosti posljednjih godina, uključujući rat u Ukrajini, pokazale su važnost pouzdane domaće proizvodnje energije. U takvom okruženju Europska unija i NATO naglašavaju ulaganje u modernu energetsku infrastrukturu kao dio šire obrambene i sigurnosne strategije.

NATO saveznice obvezale su se ove godine ulagati 1,5% BDP-a u zaštitu kritične infrastrukture i otpornost energetskih mreža da bi osigurale stabilnost i izdržljivost sustava u razdobljima kriza. Hrvatska može iskoristiti taj pristup i dostupna europska sredstva kako bi ojačala svoju mrežu, povećala sigurnost opskrbe i smanjila ovisnost o uvozu.

Modernizirana mreža i baterijski sustavi – temelj budućeg rasta

U državama poput Njemačke, Nizozemske i Španjolske upravo se ulaganja u mrežu i baterijske sustave za pohranu energije pokazuju presudnima za integraciju novih obnovljivih izvora. Modernizacija mreže omogućava da energija iz najosunčanijih dijelova zemlje, poput Dalmacije, stigne do ostatka Hrvatske, a baterijski sustavi osiguravaju stabilnost i fleksibilnost.

Hrvatska može učiniti isto. S kombinacijom baterijskih sustava, digitalizirane mreže i novih obnovljivih izvora moguće je stvoriti sustav koji je istodobno stabilan, pouzdan i otporan na promjene.

Primjeri iz svijeta pokazuju smjer

Globalni trendovi potvrđuju da se ulaganja u obnovljive izvore isplate. Sjedinjene Američke Države, unatoč političkim promjenama, ubrzano šire kapacitete obnovljive energije. Teksas, država tradicionalno poznata po nafti, danas je najveći proizvođač energije iz vjetra u SAD-u i jedno od najbrže rastućih solarnih tržišta.

Primjeri poput Danske, Španjolske i Portugala pokazuju da kombinacija velikih i malih projekata, uz snažnu mrežu i spremnike energije, donosi stabilnost i konkurentne cijene.

- Hrvatska ima golem potencijal, ali taj potencijal neće se ostvariti sam od sebe. Vidimo kako naše susjedne zemlje poput Mađarske, Grčke, Danske napreduju jer imaju jasna pravila i ulažu u moderne tehnologije. Kod nas su mnogi veliki projekti još uvijek u ladicama, a pravila se mijenjaju iz godine u godinu, što usporava investicije. Znamo da svaki euro javnog ulaganja u zelenu tranziciju privuče u prosjeku još 3,5 eura privatnog kapitala. To znači više radnih mjesta, nova znanja, inovacije i razvoj industrije. Ako želimo sigurnost, niže račune i veću energetsku neovisnost, moramo raditi brže i odlučnije. Investitori su spremni, tehnologija postoji, a sunce i vjetar nam ne nedostaju. Sad je trenutak da omogućimo da se taj potencijal pretvori u stvarne megavate i korist za sve građane, poručila je Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske.

Hrvatska raspolaže rijetko bogatim energetskim resursima, od sunca i vjetra do geotermalne energije, biomase, vodika i biometana te širokim europskim mehanizmima za ubrzanje energetske tranzicije koja predstavlja priliku za novu fazu gospodarskog razvoja naše zemlje.