Tajne Kopačkog rita pod povećalom znanstvenika
Kopački rit, jedna od najvećih močvarnih nizina u Europi, dom je za više od 2300 bioloških vrsta. Zato je važno proučavati njegovu bioraznolikost kako bi se osigurali uvjeti za opstanak postojećih, ali i dolazak novih stanovnika na prostor unutarnje delte Dunava - poručeno je na međunarodnom simpoziju "Kopački rit: jučer, danas, sutra", na kojem su se okupili znanstvenici, stručnjaci, predstavnici udruga te studenti i profesori s osječkog sveučilišta.
Za znanstvenu je zajednicu Kopački rit mjesto na kojemu se kontinuirano provode istraživanja. Ove je godine naglasak na biljnim invazivnim vrstama poput amorfe i velike zlatnice, ali i nekim životinjskim.
- Imamo pojavu azijskog škampa koji je prvi puta u Hrvatskoj zabilježen u Kopačkom ritu i to za sada samo par jedinki i ono što mi sada moramo raditi, moramo pratiti što se događa, rekao je Vlatko Rožac, stručni voditelj JU PP Kopački rit.
Monitoring flore i faune na području Kopačkog rita dio je međunarodnog projekta "Watch out" i provodi se u organizaciji osječkoga Fakulteta agrobiotehničkih znanosti.
- Najveći doprinos istraživanja je da smo uspjeli tijekom tri godine praćenja u Kopačkom ritu pokriti cijeli Kopački rit. Dakle, više od 17.000 hektara sa 100 snimača, pri čemu smo snimili gotovo 4,4 milijuna minuta zvukova divljih životinja, naglasila je Ivana Majić, Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Osijek.
U provedbi zahtjevnog trogodišnjeg posla snage su udružili predstavnici okolišnih udruga, članovi računalne zajednice te brojni znanstvenici. Prepoznato je oko 4.000 različitih organizama.
- Zabilježili smo ukupno 22 životinjske vrste, od toga 12 ptica i 10 vrsta sisavaca, što je također zanimljivo, jer možemo pokazati koliko je ta raznolikost prisutna i dalje u Kopačkom ritu, naglasio je Siniša Ozmec, Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Osijek.
Vrijedne spoznaje dolaze u godini kada ta javna ustanova obilježava pedesetu obljetnicu zakonske zaštite u kategoriji Parka prirode.
- U to vrijeme možemo reći da je Kopački rit ne samo što je očuvan, nego je i bolje istražen i upravo ovakvi simpoziji nam pokazuju koliko su istraživanja napredovala, istaknula je Ružica Marušić, voditeljica Odjela za odnose s javnošću, međunarodnu suradnju i zelene politike, JU PP Kopački rit.
Cilj znanstvenih istraživanja u Kopačkom ritu dobivanje je uvida u kretanje bioraznolikosti, kako bi se lakše donosile odluke o zašiti jedne od najvećih očuvanih prirodnih močvara u Europi.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!