Tena Perišin o novinarstvu: Urednici ne shvaćaju što mogu dobiti od mladih

Mladi traže da novinari prikazuju realno stanje, žele puno vizualnih prikaza, grafika, infografika i animacija, a zanimljivo je da najviše vjeruju televiziji, rekla je u emisiji "Kod nas doma" prof. dr. sc. Tena Perišin s Fakulteta političkih znanosti prezentirajući rezultate istraživanja o navikama mladih prilikom konzumiranja medijskih sadržaja.

Profesorica Perišin je objasnila koji su je segmenti istraživanja "Vjerodostojnost medija kroz kulturu eksperimenta i inovacije u redakcijama" najviše iznenadili.

- Možda da (mladi) najviše ipak vjeruju televiziji, ali ono što mi je stvarno bilo zanimljivo je da mladi ne prate mainstream medije. Vijesti dobivaju preko društvenih medija i onda - kada im nešto privuče pažnju - googlaju. Google im onda pokaže pet članaka koji su im zanimljivi i idu dalje, rekla je.

- Oni još uvijek vjeruju televiziji, ali neke televizijske priloge isto tako skidaju s društvenih mreža. Nažalost, "Kod nas doma" vjerojatno ne gledaju sada u pet sati. Oni te segmente gledaju na Facebooku, kazala je.

Studentica prve godine diplomskog studija novinarstva Petra Mamić složila se da mladi najviše konzumiraju sadržaj s društvenih mreža, ali i dodala da, unatoč tome što vjeruju televiziji - nju i najmanje gledaju.

- Ne sjećam se kad sam zadnji put gledala TV. Mislim da većina mladih informacije traži na društvenim mrežama. Ne poznajem u svojoj okolini nikoga tko uđe na portal direktno ili čita vijesti, nego npr. ode na Facebook, tamo scrolla - i klikne. To je glavni izvor informiranja, dodala je.

(Ne)povjerenje u medije

Profesorica je ustvrdila da mladi ne vjeruju društvenim mrežama i influencerima te da više vjeruju novinarima.

- Kada pitamo mlade vjeruju li društvenim mrežama, kažu da ne vjeruju, kažu i da ne vjeruju influencerima. Više vjeruju novinarima. Tu su vrlo konzervativni - kažu da novinar mora biti nepristran, rekla je.

Mamić je istaknula da je razlog takvog razmišljanja činjenica da se unaprijed zna kakve stavove neki influenceri zastupaju.

- Kod influencera većinom znamo tko zastupa kakve stavove. Znaš kome možeš vjerovati, a kome ne. Možda nekoga pratiš, ali uvijek imaš neku misao u glavi da je nešto plaćeno ili je reklama pa ćemo to ignorirati, kazala je.

- Novinar mora biti objektivan i imati provjerene izvore. To je najbitnije, to su temelji, onda se to nadograđuje, naglasila je.

'Mladi žele vizualne prikaze, grafike, animacije, sviđa im se razgovorni stil'

Profesorica je naglasila da su pripadnici fokus grupa koji su sudjelovali u istraživanju bili raznoliki, ali i da univerzalno traže tzv. "hook" (da ih se zakači) u prvih nekoliko sekundi nekog medijskog sadržaja.

- Naše fokus grupe u okviru projekta Hrvatske zaklade za znanost tj. ljudi koje smo intervjuirali i koji su bili najrazličitiji - traže da novinari prikazuju realno stanje, ali isto tako traže da drugačije pristupaju informacijama. Žele da ih "zakače" u prvih nekoliko sekundi, sviđa im se kad je novinar akter u prilogu, žele puno vizualnih prikaza, grafika, infografika i animacija. To sve privlači njihovu pažnju, rekla je.

- Više im se sviđa razgovorni stil, malo manje tradicionalan način izvještavanja, kazala je.

Generacijske razlike

Istaknula je i da se uspješnije odupiru tzv. clickbaitu (mamilicama) u odnosu na stariju populaciju.

- Nevjerojatno je koliko su mladi kritični. Oni misle da to (clickbait) stari ne shvaćaju, a oni odmah shvaćaju što je mamilica tj. clickbait. Kažu da to dalje i ne otvaraju, jer su se više puta prevarili, otvorili nešto što je bilo u naslovu, a tekst je bio bez sadržaja. Više njih je reklo da ih to jako živcira.

Dodala je kako se to najviše očituje u iskustvu konzumiranja medijskog sadržaja koje mladi imaju.

- Mislim da su mladi iskusniji u konzumiranju sadržaja, ustvrdila je.

Mamić je objasnila kako najlakše prepoznati "clickbait" naslov.

- Većinom su to naslovi koji se drže "foto", "video", "ekskluzivno", "doznajemo" i "šokantno", pojasnila je.

Edukacija novih generacija novinara uslijed promjena na tržištu

Profesorica Perišin naglasila je kako se uslijed promjena - novinari trebaju educirati ukorak s vremenom, a kada se radi o konzumentima, dodala je da žele više pozitivnih vijesti i duže forme.

- Mislim da ih educiramo drugačije, međutim - problem su nam i redakcije. Mladi novinari dođu u redakcije i istog časa se ukalupe. Mislim da ni urednici ne shvaćaju što mogu dobiti od tih mladih ljudi, poručila je.

- Mladi su rekli da prate dobre vijesti. Oni to traže. Naravno da to nije uvijek točno. Najvažniji izazov za sve medije je kako zadržati njihovu pažnju. Oni su rekli da ako ih nešto zanima - traže više, traže kontekst i to su zamjerili našim medijima. Mladi žele duge forme, Petra je prošla radionicu dokumentarnog filma i napravila dokumentarni film.

Mamić je pojasnila da se dokumentarac demografskim pitanjima, prvenstveno - iseljavanjem mladih iz grada Iloka.

- Nisam to raširila kako bih trebala. Radila sam dokumentarac na temu iseljavanja mladih iz grada Iloka. Općenito je ta tema dosta zastupljena u Hrvatskoj pa mislim da će moje prijatelje i okolinu to zanimati, kazala je.

- Mladi se uvijek trebaju poistovjetiti s likovima, da priča bude personalizirana i mladi traže rješenja. Da vide nekakvu budućnost. Moram spomenuti klimatske promjene. To je njima na prvi pogled užas. Jedan Splićanin mi je rekao "joj, što je mene briga hoće li se podići razina mora za 100 godina, što bih se ja patio", ali kad uđu malo dublje - onda se zainteresiraju, dodala je profesorica Perišin.