Smanjenje korištenja fosilnih goriva nužno za ublažavanje klimatskih promjena

Globalne temperature u 2024. godini prvi put su premašile povećanje od 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko doba, čime je svijet približio kršenju obveze koju su vlade dale Pariškim sporazumom o klimi iz 2015. Prošla godina bila je ekstremna po mnogim vremenskim nepogodama, a i ova nastavlja u istom pravcu. 

Od Karipskog otočja, preko SAD-a, Europe pa do jugoistočne Azije, u prošloj su se godini bilježile ekstremne vremenske nepogode koje su za sobom ostavljale razaranje, pustoš i tisuće ljudskih žrtava. Konačna mjerenja potvrdila su porast globalnog zagrijavanja.

- Svi vremenski ekstremi koje opažamo događaju se u toplijoj atmosferi, a također i s toplijim oceanima i u atmosferi koja može nositi više vlage. Dakle, sve to doprinosi da toplinski valovi, kakve smo doživjeli u prošlosti, postaju intenzivniji, i češći. Obilne kiše također mogu biti intenzivnije jer atmosfera može nositi više vlage, kaže Erich Fischer, klimatski znanstvenik (ETH, Zürich).

Mnogima se može činiti kontradiktornim kako se iz istih uzroka razvijaju oprečne vremenske nepogode. Gotovo paralelno izvještava se o neuobičajeno snažnim olujama i neočekivanim poplavama, kao i o ekstremnim vrućinama, sušama i golemim požarima. Američka država Kalifornija već je godinama na udaru velikih šumskih požara koji redovito ugrožavaju i gusto naseljena područja.

- Šumski požari su složeni događaji. U tome ulogu igra mnogo faktora, poput gospodarenja šumama, ako tu gradimo svoje domove. Ali klimatske promjene također mogu igrati ulogu. Vrlo visoke temperature i vrlo suha atmosfera sve su češći. A razlog je zapravo taj što atmosfera koja se zagrijava može upiti više vode, dakle, može izvući više vlage iz vegetacije s tla. A ta se vegetacija onda lakše zapali i lakše gori, kaže Fischer.

U Europi, više od 90 posto požara izazvano je ljudskim aktivnostima, poput namjernog podmetanja, roštilja u šumi, dalekovoda ili ostataka stakla. Velike vrućine izravno utječu i na ljudske djelatnosti. Sredinom srpnja veliki dijelovi Kine bili su na udaru nesvakidašnjeg toplinskog vala. Čak i na sjeverozapadu zemlje bilježene su temperature iznad 35 stupnjeva Celzija, dok su u gradovima prelazile i oznaku 40. Lokalne vlasti morale su ograničiti, pa čak i zabranjivati rad na otvorenom.

- Ako maksimalna dnevna temperatura dosegne 40 stupnjeva Celzija ili više, svi radovi na otvorenom moraju se obustaviti, rekao je Zhang Xiangyang, zamjenik ravnatelja Odjela za nadzor sigurnosti u gradnji, Zhengzhou, Kina.

U prosjeku, globalno, toplinski val koji bi se u predindustrijskoj klimi dogodio jednom u 10 godina, sada će se dogoditi 2,8 puta tijekom 10 godina, a bit će 1,2 stupnja topliji. Znanstvenici se slažu da se ublažavanje ovakvih promjena neće dogoditi bez smanjenja korištenja fosilnih goriva.