UI dizajnira, Ruđer testira: Potraga za novim terapijskim molekulama iz mora

22.11.2026.

09:36

Autor: M.B./HRT/Hina

Ilustracija generirana UI-jem
Ilustracija generirana UI-jem
Foto: HTV / HRT

U otrovima morskih organizama kriju se molekule koje bi mogle otvoriti put razvoju novih terapija, a njihov potencijal istražuju znanstvenici sa zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Instituta Ruđer Bošković i partnera u sklopu međunarodnog projekta "ToxiCode".

- Novo istraživanje povezuje umjetnu inteligenciju, otrove morskih organizama i potragu za novim terapijskim molekulama kojima se meduze, osobito žarnjaci i drugi morski organizmi brane od predatora ili hvataju plijen, a one bi mogle postati polazište za razvoj novih terapija, priopćeno je s Instituta Ruđer Bošković.

Projekt vrijedan 3 milujuna eura


Priroda je tijekom milijuna godina evolucije razvila molekule čiji potencijal tek počinjemo otkrivati. Ključna je pritom suradnja sa znanstvenicima Instituta Ruđer Bošković", ističe Antonio Starčević, voditelj projekta ToxiCode, vrijednog 3 milijuna eura.

Taj potencijal istražuju hrvatski znanstvenici u sklopu projekta koji koordinira Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s tehnološkim partnerom In Silico za razvoj računalnih UI modela. Umjetna inteligencija dizajnirat će nove molekule, a znanstvenici Instituta sintetizirati nove peptide osmišljene uz pomoć UI-a te laboratorijskim pokusima provjeravati njihovo djelovanje.

- Za Institut projekt predstavlja nastavak istraživanja prirodnih bioaktivnih spojeva, kemijske sinteze i njihove moguće primjene u biomedicini, s ciljem povezivanja temeljnih znanstvenih spoznaja s razvojem novih biotehnoloških rješenja, stoji u priopćenju.

Primjeri već postoje


Iz Instituta pojašnjavaju kako životinjski otrovi sadrže složene mješavine biološki aktivnih molekula, među kojima su i peptidi, kratki lanci aminokiselina sposobni za vrlo specifične interakcije s molekulama u živim organizmima.

- Upravo svojstva zbog kojih neki od tih spojeva mogu biti otrovni čine ih zanimljivima za medicinska istraživanja. Primjer već postoji: zikonotid, koji se koristi u liječenju teške kronične boli, sintetska je inačica peptida pronađenog u otrovu jedne vrste morskog puža, navode.

Peptidi s korisnim biološkim svojstvima


- Želimo utvrditi možemo li, polazeći od kemijskih rješenja koja je razvila priroda, osmisliti nove peptide koji će pokazati korisna biološka svojstva, uz što veću selektivnost i što manju toksičnost. Put od takvog rezultata do lijeka još je dug, ali upravo na toj eksperimentalnoj provjeri počinje ozbiljan razvoj terapijskog kandidata, ističe Marin Roje, znanstveni savjetnik, voditelj istraživačkog tima i Laboratorija za kiralne tehnologije na IRB-u.

Iz Insituta navode kako će tim raditi na pripremi odabranih peptida metodom sinteze na čvrstoj fazi (SPPS). Njihova će se svojstva potom provjeravati odgovarajućim enzimskim i staničnim testovima, kako bi se utvrdilo odgovaraju li stvarni rezultati predviđanjima UI-a.

Projekt predviđa i znanstvenu suradnju s King's College u Londonu, čija istraživačka ekspertiza i zbirke podataka o otrovima žarnjaka predstavljaju važnu podlogu za razvoj računalnog modela.

Računalno generiranje 2000 kandidata


Projektom se planira računalno generirati najmanje 2000 kandidata te odabrati najperspektivnije za ispitivanja. Istraživanje uključuje i bioraznolikost Jadranskog mora, uz nastojanje da se smanji potreba za prikupljanjem životinjskih uzoraka iz prirode, uz primjenu načela odgovornog istraživanja, ističe se u priopćenju.

- Projekt ToxiCode želi ubrzati taj proces tako da UI iz postojećih i novoprikupljenih podataka nauči prepoznavati odnose između strukture peptida i njihova biološkog djelovanja, a zatim predlaže nove molekule sa željenim svojstvima, rekli su iz IRB-a.

Projekt se provodi u okviru poziva Challenge program (DIGIT.2.1.02) programa Digitalne, inovativne i zelene tehnologije (DIGIT), koji zajednički provode Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih i Hrvatska zaklada za znanost, a financira se sredstvima zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj / Svjetske banke.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!