07:25 / 10.12.2021.

Autor: Jelena Perleta/Agenda svijet/P.F./HRT

Umjetno meso, budućnost oduševljava i zabrinjava

Kvaliteta mesa

Kvaliteta mesa

Foto: Potrošački kod / HRT

Biste li jeli umjetno meso? Pitanje je koje ćemo u idućim godinama sve češće moći čuti. Umjetno meso podrazumijeva manje uništavanja šuma, manje vode i manje onečišćenja uopće. Uz to, u proizvodnji mesa stvaraju se goleme količine stakleničkih plinova poput metana i CO2, koji pojačavaju klimatske promjene. Stočarstvo je tako odgovorno za otprilike jednake količine stakleničkih plinova kao i promet. Oko 60 posto emisija CO2 u poljoprivredi otpada baš na proizvodnju mesa.

- Prvo smo isprintali mišić, masno tkivo i krvne žile u obliku vlakana. Koristili smo se histološkom strukturom mesa kao predloškom i na osnovi toga nastojali smo rekonstruirati vlakna takvog tkiva. Nadali smo se da ćemo usjeti dobiti strukturu mesa, rekao je Michiya Matsusaki, profesor sa Sveučilišta u Osaki.

Meso iz laboratorija - znanstvena je fantastika koju već primjenjuju brojne tvrtke u svijetu

- Iz goveđih stanica generirali smo i skupili tri vrste vlaknaste strukture: masti, krvne žile i mišiće te smo iz njih stvorili jednostavne simulacije strukture mesa. Ako ih zamijenimo ljudskim stanicama, možda uspijemo transplatirati ljudski mišić generiran iz stanica, primjerice, dio bedrenog mišića, onamo gdje nedostaje, objasnio je Matsusaki.

Prekomjerna konzumacija mesa iz intenzivnog, industrijskog uzgoja stoke u svijetu predstavlja sve veći problem. Prema nekim podacima, stočarstvo je odgovorno za 14,5% ukupnih emisija stakleničkih plinova. Trećina obrađene zemlje u svijetu iskorištava se za proizvodnju milijarde tona hrane potrebne za hranjenje stoke. Uporaba umjetnog, mesa iz laboratorija sve se više zagovara.

- Uspijemo li iz samo nekoliko stanica brzo proizvesti mnogo mesa možda ćemo time riješiti i pitanje budućeg manjka hrane i bjelančevina, objasnio je Matsusaki.

video thumb

Kakvog je okusa ovo meso iz Osake teško je reći, jer još nije spremno za serviranje. Ipak, procjenjuje se da bi u pet godina mogla početi masovna proizvodnja, što bi trebalo i sniziti troškove proizvodnje. Zagovaratelji računaju i na to da bi se umjetnim mesom mogla suzbiti glad, dobila bi se mikrobiološki relativno sigurnija hrana. No istodobno se postavlja pitanje - žele li to kupci.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!