09:02 / 06.11.2021.

Autor: Hina/HRT

Veliki arheološki nalazi u Babinoj špilji na Hvaru: "Tek smo zagrebli površinu"

Hvar (ilustracija)

Hvar (ilustracija)

Foto: Dino Stanin / PIXSELL

U Babinoj špilji na Hvaru u ljeto i jesen ove godine arheolozi su pronašli keramiku i životinjske kosti iz doba ranog neolitika te oblutak s prirodnim šarama koji možda datira iz mezolitika, što arheolog Marcel Burić ocjenjuje sjajnim nalazima, napominjući da su "tek zagrebli površinu".

Pronađeni predmeti trenutačno su na radiokarbonskoj analizi u Oxfordu kako bi se točno odredilo razdoblje iz kojega potječu, a analiza bi trebala biti gotova do siječnja 2022. godine.


Tada će se znati je li Hvar živio punim plućima puno prije ranog neolitika, rekao je za Hinu arheolog i izvanredni profesor Odsjeka za arheologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Marcel Burić te objasnio kako je došlo do istraživanja i velikoga otkrića.


Hvar je kao izolirani prostor vrlo bitan u prošlosti arheologije jer je dao identitet jednoj kasnoneolitičkoj kulturi koja seže u razdoblje prije 6500 godina, ističe Burić.


Do otkrića su došli potaknuti rezultatima doktorskog rada Starograđanina Alena Miletića koji je obradio topografiju prapovijesnih lokaliteta zapadne strane Hvara i tako popisao mnoge lokalitete od kojih je većina bila poznata. No, dao je nove detalje, kaže Burić, što je posebno važno zato što su najranije spoznaje o tom i o drugim razdobljima došle aktivnošću talijanskih arheologa krajem 19. stoljeća.


- Tako se rodila priča da se pogleda Babina špilja na Hvaru, smještena 200 metara nad morem. Imali smo informaciju da tamo ima prapovijesnih slojeva. Nama je bio cilj ući u jedan loše poznati lokalitet o kojem ne znamo puno, ali smo pouzdano mogli pretpostavljati da se radi o hvarskoj kulturi. Htjeli smo doći do novih nalaza koje bismo sada analizirali potpuno novim metodama. To su različite analize iz kojih modernim 'čudima' iz kostiju iščitavamo spol, patologiju i traume, kaže Burić.


U projekt su se uključili Sveučilište Columbia iz New Yorka i Sveučilište La Sapienza iz Rima. Prvo istraživanje realizirano je u srpnju kada je otvorena testna sonda. Rezultati su odmah bili iznad očekivanja jer su na samoj površini bili nalazi keramike i iznimno velikog broja životinjskih kostiju, posebno zečeva.


Što se keramike tiče otkriveni su fragmenti hvarske kulture i kasnog neolitika, a arheolozima je posebno iznenađenje bilo nekoliko pronađenih fragmenata iz ranoneolitičke keramike, odnosno iz vremena kada je na europskom tlu počela najranija i prva proizvodnja keramike. U to vrijeme su se gradila i prva samostalna naselja.


- Kako smo dalje istraživali tijekom rujna pokazalo se da imamo nalaze za još ranije razdoblje jer smo pronašli desetak posebnih tipova morskih puževa koji su zaštitni znak mezolitika. To je doba kada su naši preci bili isključivo lovci sakupljači i povremeno nastanjivali špilje, a to je i doba stvaranja prvih stambenih naselja i velikih promjena u društvenim kontekstima naseljavanja, objasnio je Burić.


Istaknuo je da bi sredinom siječnja iz laboratorija u Oxfordu trebali stići nalazi koji će pokazati je li riječ o razdoblju kasnog neolitika ili još ranijeg razdoblja, mezolitika.


Morski puž zaštitni je znak mezolitika, objašnjava Burić, i najčešći je način ukrašavanja osobe. Riječ je o probušenim puževima koji su se nosili kao ukras oko vrata. Osim toga, arheolozi su pronašli i veći kameni oblutak s linijama koje podsjećaju na kljun, glavu i vrat neke ptice. Za sada se vjeruje da je crtež ptice na oblutku igra prirode, a trenutno je na analizi u Rimu.


Burić tvrdi da su nalazi sjajni i puno stariji nego što su mislili te ističe da je bilo nedvojbeno "da će Hvar još jednom dati, kao i iz ranijih istraživanja špilje Pokrivenik, horizont života raniji od neolitika".


Arheolog Burić, uz kojega su na projektu radili Dušan Borić i Emanuela Cristiani, ističe da su tek zagrebli površinu, da imaju "još tko zna koliko toga za otkopati i tko zna koliko će to biti staro".


Poručio je da su već na samom početku dosegli dosadašnje spoznaje o najranijem doseljavanju na Hvar.


Veliku pomoć, ističe, imali su od hvarskog gradonačelnika Rikarda Novaka, a zahvaljujući Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja (HGSS) i lokalnim planinarima na njegov je zahtjev lokalitet očišćen i zaštićen.


Gradonačelnik je za Hinu izjavio kako grad Hvar ima puno arheoloških lokaliteta. Napomenuo je da je nakon razgovora s arheologom Burićem i sam posjetio lokalitet te da je grad pružio financijsku pomoć.


- Špilja je trenutno zatvorena kako bi se sačuvao arheološki lokalitet. Na proljeće bi ponovno trebalo biti nastavljeno istraživanje. Bude li im trebala financijska pomoć odredit ćemo im je, poručio je Novak.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!