Zagreb domaćin Science Communication Foruma: Spajanje znanosti, politike i javnosti

Zagreb Science Communication Forum, u organizaciji Instituta Ruđer Bošković (IRB), okupio je u četvrtak znanstvenike, komunikatore, donositelje politika i javnost kako bi raspravili kako približiti znanost građanima te povezati istraživanja, komunikaciju i donošenje odluka. 

Marko Košiček, direktor programa konferencije i stručni savjetnik u IRB-u, istaknuo je da Institut već više od dva desetljeća ulaže napore u otvaranje znanosti široj javnosti.

- Sada se stvorila kritična masa aktivnosti i potrebe pa smo rekli: okupimo sve zajedno i vidimo što još možemo napraviti da poboljšamo komunikaciju između znanstvenika, javnosti i donositelja odluka, rekao je, pojašnjavajući ideju iza Science Communication Foruma.

Naglasio je da se u društvu danas vode brojne rasprave vezane uz znanost - od biomedicine do umjetne inteligencije - te da upravo znanstvenici moraju na razumljiv način objasniti i koristi i rizike novih tehnologija.

- Moramo im pomoći da izađu iz svog žargona i načina komunikacije koji pripada akademskoj zajednici te pronađu nove modele obraćanja javnosti, dodao je.

Forum stavlja naglasak na važnost bazičnih istraživanja, koja često na prvi pogled djeluju neprimjenjivo, ali su temelj svih današnjih tehnologija. 

Ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Hrvoje Meštrić u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih istaknuo je kako bi u Ministarstvu željeli ojačati povjerenje u znanost. 

No istaknuo je rezultate Eurobarometra za Hrvatsku koji pokazuju da građani vjeruju da je sveukupni utjecaj znanosti i tehnologije na javnost pozitivan.

Marcin Mońko, voditelj medija i sadržaja pri Europskoj izvršnoj agenciji za istraživanje (ERC), predstavio je pet modernih tjelohranitelja znanstvene komunikacije pričanje priča, strpljenje, povjerenje, maštu i značenje.

- Tjelohranitelj pričanja priča čini znanost razumljivom - podaci su valuta znanosti, ali narativ je valuta čovječanstva, rekao je, istaknuvši da dobra priča gradi razumijevanje u javnosti.

Istaknuo je i važnost strpljenja jer "znanost se kreće tempom koji moderni mediji i politika često smatraju frustrirajućim", pa je uloga komunikatora objasniti sporost i naglasiti njezinu vrijednost.

Povjerenje, kaže, nastaje samo kroz dugoročan odnos. 

- Vjerodostojnost se ne proizvodi u priopćenjima za medije, dodao je. 

- Tjelohranitelj mašte ljudima omogućuje da zamisle što je moguće, dok tjelohranitelj značenja povezuje svaku znanstvenu priču s vrijednostima poput znatiželje, sigurnosti i pravednosti, zaključio je Mońko.

U programu su održane dvije tematske cjeline. Prva se odnosi na ulogu istraživanja vođenih radoznalošću u okviru budućeg programa FP10, a druga na komunikacijske izazove. 

Također, voditelj CZI-ja Bojan Macan predstavio je aktivnosti koje se provode u okviru projekta PATTERN. Posebno će biti istaknuto IRB iskustvo i rezultati iz pilotiranja tih edukacija, kroz koje rade na razvoju otvorenije, odgovornije i participativnije znanosti.

Organizator Foruma je Institut Ruđer Bošković, uz podršku Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.