Znanstvenici: Ljudski životni vijek prestao se produljivati od 2011.

Predodžbe o dugom životu, čak i besmrtnosti, oduvijek su dio ljudske svijesti i ponavljaju se u religiji, književnosti, filmovima, glazbi, čak i robi široke potrošnje.

Premda znanost i medicina nisu ovladale nečim poput kriogenog zamrzavanja, razvoj od 19. stoljeća doveo je do toga da ljudi žive dulje nego u prethodnim razdobljima.

Međutim, čini se da se očekivani životni vijek prestao produljivati, barem u Europi i to od 2011. "Više ne živimo dulje", smatraju deseci istraživača sa Sveučilišta East Anglia, Sveučilišta Washington, Sveučilišta Exeter, Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja (IHME) i britanskog ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

- Hrana koju jedemo, tjelesna neaktivnost i pretilost u velikoj su mjeri krivi za to, kao i pandemija COVID-a, kažu stručnjaci nakon proučavanja zdravstvenih podataka Europljana.

- Stopa poboljšanja bila je niža u razdoblju 2011.-2019. nego u razdoblju 1990.-2011. u svim zemljama osim u Norveškoj, piše u studiji objavljenoj u medicinskom časopisu The Lancet Public Health.

- Napredak u javnom zdravstvu i medicini u 20. stoljeću doveo je do toga da se očekivani životni vijek u Europi poboljšavao iz godine u godinu. Ali to se više ne događa, rekao je Nick Steel iz UEA-e.

U desetljećima između 1990. i 2011. znatno se poboljšao očekivani životni vijek zbog poboljšanja u liječenju kardiovaskularnih bolesti i raka, kaže on.

Nakon tog vrhunca 2011. porasli su veliki rizici kao što su pretilost, visoki krvni tlak i visoki kolesterol, većim dijelom zbog pretilosti i loše prehrane.

Otkrića slijede nakon objave istraživanja Instituta Max Planck i Sveučilišta u Edinburghu u rujnu prošle godine koje sugerira da tisućljeća genskih mutacija čine ljude manje sposobnima u usporedbi s našim precima.

Čini se da relativno ugodan stil života i napredak u medicinskoj skrbi imaju kontraintuitivni učinak čineći današnje ljude ranjivijima na takve mutacije nego u prošlosti, smatraju znanstvenici.