Energetske uštede u kućanstvu

Prema podacima Eurostata i Europske udruge proizvođača kućanskih uređaja (APPLiA ) 64 posto energije u europskim (57% u Hrvatskoj) kućanstvima troši se na grijanje, 14,8 na pripremu tople vode, 14,4 na rasvjetu, 5,6 na kuhanje i 0,3 na hlađenje prostora. S druge strane Europska unija za ostvarenje prvog klimatski neutralnog kontinenta do 2050. uz energetske sustave koji počivaju u potpunosti na obnovljivim izvorima energije želi i smanjenje potrošnje energije i to 32,5% do 2030. u odnosu na potrošnju 1990.

Jedan dio tih ušteda postiže se i ograničenjem snage kućanskih uređaja kojih se 2019. u Europi prodalo 87 milijuna a 287 milijuna u svijetu, a one svakako znače i uštedu novaca što u Hrvatskoj ima dodatnu važnost s obzirom da oko 10 posto hrvatskih kućanstava ne može održavati doma prikladno toplim tijekom najhladnijih mjeseci. Energetsko siromaštvo predstavlja nemogućnost kućanstva i pojedinaca da si priušte adekvatne osnovne energetske usluge – grijanje, hlađenje, kuhanje, pranje i rasvjetu. Kućanstvo je energetski siromašno ako bi trebalo potrošiti više od 10 posto svojeg dohotka na troškove energije potrebne da bi održavalo odgovarajuću razinu topline u domu.

Od početka ožujka u Hrvatskoj i u drugih 15 zemalja Europske unije se provodi projekt Label2020 koji se bavi edukacijom potrošača, zakonodavaca, nadležnih ministarstava, distributera i uvoznika o promjeni starih energetskih oznaka na kućanskim uređajima i rasvjeti na nove. Voditelj tog projekta Marko Bišćan iz Energetskog instituta Hrvoje Požar objašnjava kako smo "krenuli s energetskim oznakama od A do G i sada smo došli do toga da su nam najbolji uređaji A+++, a tehnološki razvoj ide dalje. Dakle što bi bio sljedeći korak A++++, A+++++, znači to je kompletno nerazumljivo kupcima i što sada radimo, vraćamo nazad ljestvicu od A do G samo postrožujemo uvjete i zato se mora izmijeniti energetska oznaka".

Kupcima će i dalje cijena ostati prvi kriterij no prilikom kupnje novog kućanskog uređaja trebali bi imati na umu kako je, ovisno o kojoj kategoriji uređaja pričamo i o načinu korištenja, kod hladnjaka i zamrzivača prosječna ušteda između razreda E i C otprilike 650 kuna u 10 godina, znači 65 kuna godišnje u cijeni električne energije. A kad smo kod korištenja uređaja samo isključivanje televizora, dakle sprječavanja da troši energiju i pripremnom načinu rada (stand by) može godišnje donijet uštedu od 40-ak kuna. Za one koji žele pronaći još rupa gdje im curi energija, a time i novac mogu na internetu pronaći mnogo savjeta.

*Iznesena mišljenja ili stajališta autora ne odražavaju nužno stajalište HRT-a