U Zadru pronađen dragocjeni fragment Biblije iz 1462.

Uz stotinjak inkunabula koje posjeduje samostan sv. Frane u Zadru, u popisima je bila i najstarija tiskana knjiga koja se nalazi u Hrvatskoj, Biblija iz 1462. Radi se o fragmentu kojem se na nekoliko desetljeća zametnuo trag, da bi ponovo bio otkriven početkom ove godine. Dragocjeni listovi izloženi su u samostanskoj riznici.

Riječ je o najstarijem fragmentu u našoj domovini sačuvanog primjerka Biblije. Nekoliko desetljeća o njezinu smještaju nije bilo dostupnog zapisa, a ponovo ju je u mapi s različitim ulomcima starih rukopisa i knjiga pronašao naš sugovornik.

- Biblija tiskana u Gutenbergovoj tiskari 1462. je već davno zapažena kao vrijedna, a našao ju je Goldschmidt, austrijski stručnjak bibliofil, koji je skinuo sa knjige, rekao je fra Stipe Nosić, gvardijan samostana svetog Frane.

Budući da su ovi listovi tiskani na izdržljivoj pergameni, kasnije su nerijetko bili korišteni kao materijal za uokvirivanje drugih knjiga.

- To je ta ovčja koža. Ovaj jedan list, a dva su biblijska lista, kažu otprilike trebala je jedna ovca da se to napravi. To je bilo skupo, kaže fra Nosić. 

Samostanu svetog Frane u Zadru ove je godine službeno dodijeljena prestižna Oznaka europske baštine. 

- U ovoj zbirci ima puno tih stvari iz 12., 13. stoljeća, dodaje fra Nosić.

Novopronađene stranice važne su za hrvatsku znanost i kulturu.

- To smješta Zadar i zadarske franjevce među najveće čuvare europske tiskane baštine, ali i svjedoči o trajnoj skrbi franjevačke zajednice za znanost, kulturu i hrvatsku kulturnu baštinu, rekla je Marijana Tomić, Sveučilište u Zadru.

Komplicirana i nerijetko krvava povijest Zadra jedan je od razloga što je tako bogat spomenicima i dragocjenostima.

- Posljednjih godina govorimo o Zadru kao gradu renesansne baštine, s obzirom na UNESCO i zaštitu zadarskih bedema, ali ne smijemo zaboraviti da je Zadar u srednjem vijeku bio centar pismenosti, ističe Dina Bušić, pročelnica za kulturu Grada Zadra.

Pa bismo ga i mi trebali staviti na mjesto koje mu pripada, u udžbenicima kao i turističkim materijalima.

- To je vrlo zanimljiva priča, u pitanju je hrvatska povijest koja se ovdje čuva, voljela bih to vidjeti, rekla je Diane iz Velike Britanije. 

Sad je moguće, listovi otisnuti sedam godina nakon prve Gutenbergove Biblije izloženi su u vitrini riznice samostana svetog Frane.