Izazovi za hrvatske pisce koji žive u inozemstvu

Već petu godinu „Svjetski festival hrvatske književnosti“, u organizaciji Hrvatske kulturne zaklade, okuplja književnike hrvatskog podrijetla koji žive u inozemstvu.

Tijekom trodnevnog festivala izlagači skreću pozornost na profesionalne izazove s kojima se susreću u zemljama u kojima stvaraju te na veze s matičnom hrvatskom kulturom i književnošću. Kao i dosadašnjih godina, posljednji dan festivala bit će posvećen Danu sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje.

- Radi se zapravo, usudim se kazati, gotovo o istom identitetu, istim osjećajima, a pisci su ti koji izražavaju te svoje osjećaje, svoj identitet, ali i identitet naroda koji predstavljaju, istaknuo je Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika.

- Često u svojim djelima tematiziraju Hrvatsku i na poseban način se povezujemo i s njima i s cijelim svijetom i ovo je divna prilika da se oni susretnu s nama ovdje u Hrvatskoj, napomenuo je Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske.

Organizator festivala Stjepan Šešelj izdvojio je autore iz Boke kotorske:

- Naglašavam Boku kotorsku jer smo ove godine dali značajno vremena Bokeljima, zbog velikog unosa u crnogorsku kulturu hrvatskih vrijednosti, rekao je Šešelj.

Na festivalu sudjeluju književnici hrvatskih korijena s Novoga Zelanda Tanya Unkovich (Tanja Unković) i Nina Nola, iz BiH hrvatski književnici Mijo Tokić i Darko Juka, iz Bačke Darko Baštovanović, iz Molisea Francesca Sammartino te iz Makedonije Ljerka Toth Naumova.

Tot Naumova ocijenila je da je u Sjevernoj Makedoniji teško tiskati knjigu na hrvatskom jeziku te dodala da im u književnom radu pomaže Ured za suradnju s Hrvatima izvan domovine.

Naglasila je da međudržavni sporazum između Hrvatske i Sjeverne Makedonije omogućuje produbljenje suradnje između sjevernomakedonske manjine u Hrvatskoj i Hrvata.

Mijo Tokić postavio je problem hrvatskoga jezika i odnosa prema bošnjačkom i srpskom jeziku. U raspravi je postavljeno pitanje odnosa organskih idioma i i standardnoga jezika te je ustvrđeno da je bošnjački jezik u podlozi istovjetan hrvatskom, ali da mu je pretežit dio leksičke nadgradnja srpski i iz orijentalnih jezika.