Zvučnim performansom ukrajinskog umjetnika Antona Katsa, u kojem su se izmjenjivale pjesme, proglasi i učenja, u zagrebačkoj galeriji Klet otvorena je međunarodna izložba "Pet bijelih stepenica".
26.03.2025.
09:38
Autor: V.M./Vijesti iz kulture/HRT/Hina
Zvučnim performansom ukrajinskog umjetnika Antona Katsa, u kojem su se izmjenjivale pjesme, proglasi i učenja, u zagrebačkoj galeriji Klet otvorena je međunarodna izložba "Pet bijelih stepenica".
Ta skupna izložba, koju je osmislili kustoski tim WHW i kustosica Ana Kovačić povezuje i transformira različite gradske lokacije na kojima su izloženi radovi osam umjetnika i umjetničkih kolektiva.
Izložba je nazvana po pjesmi avangardnog umjetnika Vlade Kristla - "Pet bijelih stepenica" iz 1961. godine.
- Postavljanjem radova u dijalogu i povezanosti s mjestima na kojima su izloženi, otvara se drugačiji pogled na poznata okruženja i ukazuje se na emocionalne tonalitete pojedinih mjesta i njihove različite načine gostoljubivosti, ističe se u najavi.
Radovi su izloženi u prostorijama i institucijama posvećenima kulturi, ali većinom izvan područja vizualne umjetnosti - primjerice u Knjižnici Bogdana Ogrizovića, "Lisinskom", Kinoteci, u Booksi, uredu WHW-a, KIC-u te Centru mladih Ribnjak.
U klubu Booksa umjetnica iz Londona, Rene Matić, izlaže recentnu seriju fotografija svog iskustva Londona iz perspektive dijaspore i queer zajednice, dok u zvučnom radu kombinira zvukove protesta s crkvenim zvonima, pop muzikom i razgovorima prijatelja.
U Centru mladih Ribnjak grupa Škart predstavlja budnice, nastale kao kombinacija poezije, parola i crteža koje svakodnevno prate višemjesečne proteste studenata u Srbiji.
Film "A Song to the Oar" (2024.) kolektiva Tizintizwa prikazuje se kao intervencija u program Kina Kinoteka, prije filmova regularnog programa, kao hommage praksi marokanske militantne kinematografije.
Niko Mihaljević svoj rad realizira na prozorima buduće gradske galerije u Draškovićevoj 31, kao i kroz izvedbe tijekom izložbe, a projekt se nastavlja na umjetnikovo dugotrajno istraživanje jezika umjetnosti, kroz transformiranje likove kritike u partituru, a zatim u uvećanu prostornu grafiku koja daje naslutiti buduću namjenu prostora koji čeka na preuređenje.
- Rad je specifičan jer se bavi nekim lamentacijama jezika gdje jezik, odnosno tekst prelazi u nešto ambijentalno. Dakle, radi se doslovno o uglazbljivanju, ispjevavanju liste riječi od A do Z, objasnio je konceptualni umjetnik Niko Mihaljević.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora