Izložba o ljudskoj prisutnosti u prirodi

Grupna izložba nekoliko umjetnika i kolektiva i triju kustosica "Miris svježe nacijepanih drva", o ljudskoj prisutnosti u šumama, otocima, visoravnima i dolinama Balkana i mediteranske regije, otvorit će se u četvrtak, 19. prosinca u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU).

Izložba kustosica Zdenke Badovinac, Jasne Jakšić i Ane Škegro bavi se prisutnošću ljudi u krajolicima Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Italije, s fokusom na čitanje šume, život sa šumom i od šume.

Svoje će radove predstaviti umjetnice i umjetnici te kolektivi - Dušica Dražić, Nermin Duraković, Ana Hušman, Maria Lai, Polonca Lovšin, Plateauresidue, No Name Kitchen, Marko Pogačnik, Antun Vidokle i Zemlja za nas, a većina njih uglavnom živi u prirodi ili su u izravnom kontaktu sa članovima zajednice koji pripadaju određenoj ruralnoj sredini.

Iz MSU-a kažu kako stoga njihova umjetnost nastaje u interakciji s okolišem, a prirodu smatraju živim arhivom čiji su "dokumenti" stabla obilježena za sječu, umjetna jezera, predmeti ostali od izbjeglica ili pak sjećanja ljudi koji tu žive, njihova tradicija, znanja i iskustva. Koristeći te spoznaje nastoje se, zajedno s lokalnim zajednicama, izboriti za bolju budućnost.

Film Ane Hušman "Radije bih bila kamen", govori o izgradnji hidroelektrane u Lici zbog koje će se akumulacijskim jezerom potopiti jedna od ličkih dolina, kao i o mukotrpnom ženskom radu kojim su osiguravale egzistenciju.

Polonca Lovšin u svom radu "Šuma u ženskim rukama" govori da je 44% slovenskih šuma u vlasništvu žena koje su male vlasnice i stoga imaju manje izrabljivački odnos prema prirodi.

Dokumentarni film "Zemlja za nas" redateljice i scenaristice Karle Crnčević svjedoči o nastojanjima da se izgradi zajednica temeljena na feminizmu, odnosno na kružnoj ekonomiji i neinvazivnom odnosu prema prirodi, u samodostatnoj komuni na Braču.

Umjetnica Dušica Dražić pozvala je volontere u šumu na Pešteru u jugozapadnoj Srbiji s kojima je krenula u pošumljavanje, kao u davna vremena socijalizma.

Plateauresidue, koji čine Eva Pavlič Seifert i Aljaž Celarc, pridružuje se lokalnoj građanskoj inicijativi koja se bori protiv izgradnji vjetroelektrane na brdu Parg u jugozapadnoj Sloveniji, koja će rezultirati velikom sječom stabla.

Najstariji rad na izložbi dolazi iz antologijskog rada grupe OHO i Marka Pogačnika "Programirana šuma".

Film Antona Vidoklea, "Autotrofia", napravljen u suradnji sa zajednicom sela Oliveto Lucano u južnoj Italiji, opisuje cikluse života sa stajališta kozmizma, te to spaja s poganskim ritualima u kojima se čovjek, poput stabla, možda može hraniti sunčevom energijom.

Video rad umjetnika Nermina Durakovića, nastao je na planini Plješivici, na granici BiH i Hrvatske, gdje je Hrvatska uz pomoć sredstava Europske unije napravila prazninu sječom brojnih stabala kako bi omogućili nadzor migracijskih kretanja.

Instalacija kolektiva No Name Kitchen donosi tragove koje ljudi u pokretu u potrazi za azilom ostavljaju za sobom, poput arhiva nevidljive, neželjene ljudske prisutnosti.

Izložba se realizira u sklopu međunarodnog projekta Museum of the Commons te ostaje otvorena do 23. veljače.